>

novosti logo

Inzistiranje na bojkotu

SzS i još poneka opozicijska stranka lani su odlučili da će bojkotirati nadolazeće parlamentarne izbore, tvrdeći da oni pod Vučićevom vlašću neće biti fer i demokratski. Od te zamisli nisu odustali ni nakon što su promijenjena predizborna pravila igre

Za razliku od hrvatske i srpske opozicije koje se protive održavanju parlamentarnih izbora prije ljeta, opozicija u Sloveniji ne krije da podržava sve masovnije građanske prosvjede protiv Janšine vlade kako bi je što prije srušila i isprovocirala izvanredne izbore. Slovenska vlada je u razdoblju popuštanja restriktivnih mjera, koje je donosila zbog epidemije koronavirusa, suočena s najmasovnijim prosvjedima u čitavoj regiji od Triglava do Vardara. Jaša Jenull, jedan od sudionika prosvjeda koji su iskočili u javnosti, tvrdi da ‘prosvjedi nisu ni ljevičarski ni desničarski, već su prosvjedi ljudi kojima je dosta sadašnje situacije i koji zahtijevaju nultu toleranciju prema korupciji’. Dodaje, međutim, i da su ‘ljudi i prije prošlih parlamentarnih izbora jasno poručili da ne žele Janeza Janšu kao predsjednika vlade. Zato i ja mislim da je nužno održati izvanredne parlamentarne izbore’.

I dok se slovenska opozicija i pobunjeni građani zalažu za izvanredne parlamentarne izbore, Janšina vlada sve čini kako bi ih izbjegla, jer je vlast preuzela stranačkim preslagivanjem u parlamentu nakon što se raspala postizborna vladajuća koalicija, a lijevo-liberalni premijer Marijan Šarec podnio ostavku, predlažući raspisivanje izvanrednih izbora kako bi birači kreirali novu parlamentarnu većinu. No dio stranaka iz Šarecove dotadašnje vladajuće koalicije odlučio se koalirati s Janšinom strankom jer su ankete pokazivale da bi loše prošle na izborima. I sada se bore svoju vlast rastegnu što duže, ako je moguće i do kraja mandata aktualnog parlamenta.

Uz Janšinu vladu, u regiji se jedino još Vučićeva vlast u Srbiji suočava s kakvim-takvim uličnim prosvjedima sada kad je ukinula izvanredno stanje i započela značajno ublažavati represivne mjera. Prosvjede je potkraj izvanrednog stanja pokrenuo opozicijski građanski pokret Ne davimo Beograd, vjerojatno potaknut sličnim prosvjedom koji su pokrenuli njihovi zagrebački partneri iz Prava na grad protiv gradonačelnika Bandića. No dok su se zagrebački prosvjednici proizvodnjom buke pobunili zbog lošeg i koruptivnog upravljanja gradom prije, a pogotovo nakon potresa, Ne davimo Beograd pokušao je ‘Bukom protiv diktature’ oživjeti masovne proturežimske prosvjede koji su se prije godinu i kusur dana valjali srpskim gradovima, sve dok ih nije preuzeo opozicijski Savez za Srbiju (SzS).

U Zagrebu opozicija jedva čeka izbore, a u Beogradu baš i ne, jer se i Ne davimo Beograd još uvijek premišlja hoće li ih bojkotirati ili na njima ipak sudjelovati, iako je, odgovarajući na njihovu inicijativu, i sada dio nezadovoljnih građana stvaranjem buke za vrijeme policijskog sata demonstrirao tražeći smjenu Vučićeve vlasti. Prosvjede je i ovaj put najgorljivije podržao opozicijski SzS. I još jednom ih je pokušao preuzeti i prosvjednike izvesti na ulice. Već prvi pokušaj njihovog masovnog dovođenja pod prozore Vučićevog predsjedničkog ureda izjalovio se i pretvorio u politički dernek nekoliko stotina stranačkih aktivista i simpatizera. Potom je još jednom stvari u svoje ruke uzeo lider Dveri Boško Obradović, i kao što priliči vođi radikalno desnog krila SzS-a, s grupom svojih jurišnika pokušao je nasilno spriječiti parlamentarno ukidanje izvanrednog stanja i odmrzavanje izbornog procesa, jer SzS traži šestomjesečno odlaganja izbora, unatoč tome što je mandat aktualnom sazivu skupštine istekao, a izbori raspisani prije proglašavanja epidemije i izvanrednog stanja te odgođeni dok ono traje.

SzS i još poneka opozicijska stranka još lani su odlučili da će bojkotirati ovogodišnje redovne parlamentarne izbore, tvrdeći da oni pod Vučićevom vlašću neće biti fer i demokratski. Od bojkota nisu odustali ni nakon što su uz posredovanje europarlamentaraca vladajući i dio opozicije utanačili promjene u predizbornim pravilima igre kako bi izbori bili demokratskiji i pravedniji. SzS je epidemiju i uvođenje restriktivnih mjera dočekao kao još jednu priliku da Vučićevu vlast domaćoj i međunarodnoj javnosti prokaže kao autoritarnu i diktatorsku. U tu je priču uspio uvjeriti 20-ak europarlamentaraca koji su predvođeni šeficom delegacije EP-a za suradnju sa Srbijom Tanjom Fajon pismom zatražili od europovjerenika za proširenje Olivera Varhejia da ne dopusti da srpske vlasti krše ustavna i ljudska prava svojih građana pod firmom zaštite stanovništva od epidemije koronavirusa.

No nakon što je povjerenik Varheji zabrinutim europarlamentarcima odgovorio da su srpske vlasti na epidemiju reagirale kao i vlasti u mnogim drugim zemljama, SzS je od Tanje Fajon i ostalih europarlamentaraca zabrinutih za demokratsku sudbinu Srbije zatražio da im pomogne u šestomjesečnom odgađanju parlamentarnih izbora. Da od toga neće biti ništa, prvi je shvatio i prihvatio Pokret slobodnih građana (PSG) i njegov lider Sergej Trifunović. Zato su odlučili odustati od bojkota i izaći na izbore.

Dragan Đilas, čija stranka nije odustala od bojkota izbora, odluku PGS-a prokomentirao je rekavši da bi ‘zbog utiska prema Evropi bilo bolje da je opozicija ostala jedinstvena’. Nakon što je podsjetio da su SzS i još nekoliko opozicijskih stranaka, među njima i PGS, pokrenuli diplomatsku inicijativu, poslavši pismo u Europski parlament u kojem tvrde da u Srbiji nema uvjeta za održavanje poštenih izbora, Đilas je za N1 televiziju rekao: ‘Dobili smo izjavu nekih ljudi iz Evropskog parlamenta da nema uslova za brze izbore. Mislim da je to (izlazak na izbore) loše, ne mislim da će bilo šta promeniti sedi li 80, 50 ili 20 opozicionih poslanika u parlamentu.’

S Đilasom se složio i predsjednik Demokratske stranke Zoran Lutovac. ‘SZS je doneo svoju odluku i uputio pismo predstavnicima EU-a i EP-a u kom smo zahtevali da se izbori odlože do kraja godine i da se ispune elementarni uslovi za fer i poštene izbore. Bojkot nije svrha, već način da se borimo protiv ovoga što se naziva izborima. Stav SzS je da se 21. ne izlazi na izbore, a jedan od razloga je i bezbednost građana. Mi smo imali jedinstvenu opoziciju i pre nego što se PSG pridružio, i imaćemo iako ode iz fronta slobodne opozicije. Mi smatramo da se ništa nije promenilo u korist toga da se izađe na izbore, uslovi su još lošiji, a novi razlog je i zdravstvena bezbednost’, izjavio je Lutovac za N1 televiziju.

Od bojkota izbora nisu odustali ni Jeremićeva Narodna stranka, ali ni Dveri, iako je Obradović prije konačne odluke poručio da je za njih bojkot ‘mrtva priča, mrtav projekat’. U intervjuu Danasu je pojasnio: ‘Šta uopšte znači i šta donosi pasivan bojkot? To znači predaju pre bilo kakve borbe. To znači da se čeka da neko sa strane rešava naše probleme, a takvog nećemo naći. Mi moramo da se izborimo za slobodne i demokratske izbore i to možemo samo aktivnim bojkotom, a pre svega pobunom protiv kršenja ustava i nedemokratskih izbora koji se planiraju usred pandemije i sa rizikom po zdravlje stanovništva. Uopšte nisam ulazio u to šta o tome misle moje kolege iz SzS-a i opozicije. Ja sam ih pozvao da zajedničkim snagama krenemo u osporavanje ovog nedemokratskog i protivustavnog izbornog procesa. Ja ne mogu da budem u ‘kilavom’ Savezu za Srbiju koji nema ideju kako da se suprotstavi ovoj vlasti.’

Međutim, Tanja Fajon i izvjestitelj EP-a za Srbiju Vladimir Bilčik u zajedničkom saopćenju su pozvali ‘na spuštanje tenzija među strankama i u medijima u Srbiji’. Dodali su i da u demokratskom društvu ‘nema mesta nasilju’ te pozvali ‘sve političke snage da se u okvirima fer kampanje angažuju u izbornom procesu’. Fajon i Bilčik na kraju zaključuju: ‘Odgovornost je svih političara da izbegavaju zapaljivi govor, da se suprotstave govoru mržnje i da izbegavaju da podstiču društvene podele tako što će da poštuju svoje političke protivnike i neće dovoditi javnost u zabludu dezinformacijama u medijima pre, za vreme i posle izborne kampanje.’

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1