>

novosti logo

Video: Izlazak iz srednjeg vijeka

Nakon sedam godina tokom kojih se ništa nije radilo, u aprilu je obnovljen proces reelektrifikacije na koju čeka 350 domaćinstava, rekao je koordinator za sanaciju i obnovu (SiO) u HEP-u Branko Jurišić na tribini ‘Teslin kraj bez struje’, održanoj 24. oktobra u prostorijama Privrednika u Zagrebu. Tom prilikom istaknuo je da će se učiniti sve da svako od tih domaćinstava dobije struju najkasnije do kraja 2020. godine.

U općini Ružić u Šibensko-kninskoj županiji do sada je priključke dobilo 15 domaćinstava, a na području Gornjeg Karina struja je stigla do svih zaselaka osim do Alavanja, koji bi je trebali dobiti tokom naredne godine. Za reelektrifikaciju naselja Parčića u općini Kistanje predviđeno je četiri do pet miliona kuna i radovi bi trebali biti završeni do ljeta 2019. Predviđeni su također radovi na releektrifikaciji na području Otišića u općini Vrlika, u kojem priključke ima 75 posto sela, osim zaseoka Borkovića.

- Situacija je teža u Lici gdje je više županijskih distribucija, a pogotovo na području Divosela kod Gospića i Buševića u općini Donji Lapac. Za reelektrifikaciju Divosela troškovi se procjenjuju na oko pet do šest miliona kuna, a za Bušević oko tri miliona kuna, dok je struja stigla u zaselak Malo Seoce kod Nebljusa - istaknuo je Jurišić.

Kako je rečeno na tribini u SPD-u Privrednik, priključke trebaju dobiti i domaćinstava na području Sadilovca i Gornjeg Poloja u Karlovačkoj županiji, na području Donje Bačuge i Jošavice na Baniji te Cikota i Rogulja u zapadnoj Slavoniji.

Jurišić je upozorio da je strujna mreža došla do brojnih naselja u kojima su obnovljene kuće, no njihovi vlasnici iz različitih razloga nisu podnijeli zahtjeve za reelektrifikaciju. Takvih slučajeva je 538, a vlasnike bi trebalo informirati da takve zahtjeve podnose jer na to imaju pravo.

Pitanje reelektrifikacije je isto tako važno kao i pitanje dvopismenih ploča, smatra saborski zastupnik Milorad Pupovac, ističući da je danas postaviti ploču jednako teško kao što je nekad bilo iseliti bespravne stanare iz srpskih kuća.

- Ipak, od 2003. do 2008. uspjeli smo vratiti vlasnicima 3.000 do 4.000 kuća - rekao je Pupovac i dodao da je po pitanju povratka napredak postignut do 2012. godine, odnosno do oslobađajuće presude hrvatskim generalima u Hagu i ulaska Hrvatske u EU. Naveo je primjere gradova koji su za period od 2014. do 2020. godine od EU dobili po 20 miliona eura.

- Zaključno s ovom godinom Benkovac je od tog iznosa utrošio tek 1,6 miliona kuna, a Knin čak i manje. Petrinja je utrošila deset, uz planiranje projekata vrijednih 20 miliona kuna, a Vukovar 16 miliona kuna - rekao je Pupovac, dodajući da će kod rebalansa budžeta biti velika količina neutrošenih sredstava iz fondova EU.

- Za one koji žive na povratničkim područjima pokrenuli smo niz programa u cilju poboljšanja životnih uslova i jačanja privredne aktivnosti. Među njima su nedavni natječaji na koje se javio velik broj općina u kojima je pripadnika manjina više od pet posto, velik broj OPG-ova i malih poduzetnika koji tamo žive - rekao je Pupovac, ističući da je za 7,5 miliona kuna preko Ministarstva gospodarstva apliciralo 450 obrtnika i malih poduzetnika, a za ista sredstva preko Ministarstva poljoprivrede 536 malih OPG-ova.

- Za 15 miliona kuna osiguranih sredstava preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU apliciralo je sa svojim projektima 99 općina. Zbog toga Klub zastupnika SDSS smatra da bi se za ta tri konkursa iz rebalansa trebalo izdvojiti još deset miliona kuna, a da se za 2019. trebalo predvidjeti 80 miliona kuna kako bi se što više pomoglo uspješnim pojedincima i sredinama - dodao je predsjednik SDSS-a.

Podsjetio je da se mladima u tim krajevima pomaže i kroz stipendiranje i sufinanciranje prijevoza, ali i da postoje sredine kao što su Rijeka ili Zagreb gdje se mnogi plaše reći da su Srbi.

Kako izgleda život bez struje, koja je elementarni uslov i za sve ostale civilizacijske tekovine, pokazuje primjer petočlane porodice Radomira Guteše iz Bruvna. O njima je napravljen dokumentarni film koji je prikazan na tribini, rađen u produkciji Privrednika. Predsjednik Privrednika Nikola Lunić rekao je da se radi na još filmova koji će prikazati druge probleme s kojima se suočavaju srpski povratnici, kao i na filmu o srpskim institucijama u Hrvatskoj.

1/2