Deseta generacija učenika četvrtih razreda Srpske pravoslavne opšte gimnazije ‘Kantakuzina Katarina Branković’ koja je po uspjehu bila najbolja dosadašnja, svoje je znanje potvrdila na ispitima državne mature.
- Svi su postigli izvrstan uspjeh na maturi čime im je omogućen upis na željene fakultete. Štoviše, neki od njih bili su na samom vrhu pojedinih ispita - rekao je v.d. direktora gimnazije, protojerej stavrofor Slobodan Lalić. Na prigodnom okupljanju 18. Jula, razrednik ‘zlatne jedanaestorke’, profesor historije i geografije Samir Hasanagić pohvalio je njihov uspjeh.
U isto vrijeme dok maturanti postižu sjajne ocjene, Srpska gimnazija ima problem smanjenog interesa za upis, zbog općeg pada broja srednjoškolaca u Hrvatskoj
- Od našeg prvog školskog sata, predmet naših razgovora bila je matura i kako se pripremiti za nju, tako da je položite da upišete što želite i da se ne zadovoljavate mrvicama, odnosno da morate upisivati fakultete koji još imaju slobodnih mjesta ili da strepite hoćete li biti u upisnoj kvoti na ‘svom’ fakultetu rekao je Hasanagić, ističući da učenici znanje nisu stjecali samo uz knjigu nego i učestvujući u radu sekcija, sportskih ekipa, na raznim radionicama te županijskim, državnim i međunarodnim takmičenjima na kojima su osvajali visoka mjesta.
Milorad Kondić, najbolji učenik generacije, imao je najbolje rezultate na maturi iz više razine srpskog jezika; od ukupno 96 učenika, od kojih su većina bili učenici srednjih škola po modelu A, bio je po rezultatu najbolji. Osim toga, rezultati mature i postignute ocjene su mu omogućili prva mjesta po bodovima za upis na dva fakulteta. On će studirati integrirani program historije i geografije koji se provodi na dva fakulteta istodobno. Na Prirodoslovno-matematičkom (PMF) će slušati geografske kolegije i na Filozofskom ne kojem će slušati kolegije historije.
Nakon njega najbolje je srpski jezik na maturi znala Darija Stojić koja će upisati studij socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Prvi na bodovnoj listi nekog od fakulteta je i Leon Jelić koji će studirati informatiku i fiziku na PMF-u. Zoran Malbaša također je prvi na listi za upis, ali na Fakultetu kemijskog inžinjerstva i tehnologije u Zagrebu, a na željene fakultete u Zagrebu i Rijeci upisuju se i ostali.
Iako su maturom ostvarile pravo na upis na domaće fakultete, dvije učenice nastavit će svoje školovanje u SAD i Velikoj Britaniji. Tako će Petra Telenta školovanje nastaviti na univerzitetu Južnog Walesa gdje će studirati kriminologiju, a svojim je rezultatima ispunila tražene uslove u toj instituciji. Dok će se ostali tek pripremati da uđu u amfiteatre hrvatskih fakulteta, njoj će već početi predavanja. Miroslava Janković, kao jedina od maturanata, odlučila je da neće studirati.
- Školovat ću se za zubnu tehničarku-protetičarku. Sve teorijske predmete sam položila i u naredne tri godine imat ću nastavu iz stručnih predmeta i praksu. Naravno, uvijek se mogu upisati na fakultet - rekla nam je Miroslava.
Okupljanje je kratko trajalo jer su se učenici koji još nisu trebali razdužiti s udžbenicima koji čekaju novu generaciju i preuzeti dokumente s kojima će se upisati na fakultete, a oni koji nisu iz Zagreba krenut će u proceduru za osvajanje mjesta u studentskim domovima.
- Učesnici su se već tradicionalno odlučili za upis na razne fakultete, od društvenih i prirodoslovnih do tehničkih i medicinskih, a njihovo znanje pokazuju prosjeci ocjena; tako je prosjek na maturi iz više razine engleskog jezika bio 4,10, a hrvatskog 3,90. - komentirao je Lalić.
- Ali, koliko god bili zadovoljni rezultatima mature, toliko imamo razloga za brigu oko upisa. Do sada se formalno u našu gimnaziju upisalo osmoro učenika, od toga troje iz Zagreba i po jedan iz Sokolovca, Jabukovca, Karlovca, Vukovara i Jagodnjaka. Izvjesno je da će se upisati još dvoje, a računamo i na još dvoje učenika - rekao je v.d. direktora gimnazije. Jedan od razloga manjeg interesa jeste smanjenje broja srednjoškolaca u Hrvatskoj.
Prije četiri godine na maturu je izlazilo 36.000 učenika, a sada ih je bilo oko 32.000. Pada i broj učenika, pripadnika srpske zajednice; u Istočnoj Slavoniji školske godine 2012/13. nastavu po modelu A pohađalo je 1.964 osnovaca i 865 srednjoškolaca, a školske godine 2017/18. 1.620 osnovaca i 686 srednjoškolaca. A to su podaci s početka školske godine; tokom godine se ispisuje još nekoliko desetina đaka. Razlozi su više nego jasni: pad nataliteta i odseljavanje u zapadne države.
Treći razlog smanjenog upisa je ograničenje od najmanje 56 bodova za upis u gimnaziju. Oni koji se upisuju imaju od 60 do 80 bodova, ali zbog zahtjevnog nastavnog programa ne mogu upisivati učenike koji imaju manje, iako su u jednom slučaju napravili izuzetak i upisali učenika s 55 bodova koji se svejedno pokazao kao jedan od boljih u prvom razredu. Tu je i situacija da mnogi vrlo dobri i odlični učenici upisuju neku stručnu školu u svom kraju kako bi se mogli lakše zaposliti kad je završe - bilo u hrvatskoj bilo u inostranstvu.
- Još jedno ograničenje su zakonski propisi jer učenici koji nemaju hrvatsko državljanstvo, a dolaze iz Srbije ili drugih zemalja mogu se upisati, ali ne mogu dobiti privremenu dozvolu boravka. To bi trebalo zakonski izmijeniti, odnosno omogućiti učenicima da borave u državi - rekao je Lalić, izrazivši nadu da će se situacija do naredne školske godine bar malo izmijeniti nabolje.
