Aktualni muzejski postav Spomen-područja Jasenovac neodrživ je i umjesto da se radi na njegovim izmjenama, trebalo bi napraviti sasvim novi koji bi dao vjernu sliku o onom što se u dogodilo u tom ustaškom logoru, složili su se učesnici tribine ‘Čiji je Jasenovac?’, održane 6. februara u organizaciji ‘Privrednika’ i VSNM-a grada Zagreba.

- Nikakva poboljšanje ne mogu popraviti postav, koji je potpuni promašaj, jer je toliko uljepšao istinu, da to više i nije postav Jasenovca – rekla je Sanja Zoričić-Tabaković, predstavnica židovske nacionalne manjine u Zagrebu.

Dodala je da se rasprava o postavu i samom Jasenovcu odvijaju u atmosferi u kojoj proustaški incidenti izazivaju ozbiljan strah među pripadnicima manjina, ali i da će skupovi kao što je taj doprinijeti da se osim postava promijeni i slika bolesnog hrvatskog društva, odnosno da se uspostavi zdravi odnos prema budućnosti.

- Kad u Hrvatsku dođu predstavnici međunarodnih židovskih organizacija, vrlo brzo uslijedi reakcija Vlada, ali kada mi u Hrvatskoj govorimo isto što i oni, nitko nas ni ne čuje - podsjetila je Sanja Zoričić-Tabaković, referirajući se na nedavnu posjetu Laurencea Weinbauma iz Svjetskog židovskog kongresa i njegovu izjavu kako goreg postava od onog u Jasenovcu nije vidio.

- U postavu nema ničeg skandalozno pogrešnog, ali nedostaje podroban opis uloge ustaša kao počinilaca zločina, kontekstualizirana kronologija i eksplicitne fotografije nasilja - rekao je ravnatelj JUSP-a Ivo Pejaković.

- Razborit dijalog o Jasenovcu nemoguć je s bučnom grupicom od desetak pojedinaca koji ustraju na svojim netočnim tvrdnjama. Stvorila se dilema da li društvo treba vjerovati znanstvenicima ili grupi agresivaca – dodao je on i podsjetio da su lani spomen-područje posjetili učenici iz devet škola iz Hrvatske i njih šest iz Italije.

O muzejskom postavu riječi hvale nije imala ni Aneta Lalić, voditeljica Odjela za kulturu u SNV-u.

- Postav muzeja odražava stanje hrvatskog društva i odlično korespondira s hrvatskom sadašnjošću. Budući postav upućivat će na to kakva će biti hrvatska budućnost - rekla je i naglasila da se u muzejskim u svijetu neprikazivanje patnje zloupotrebljava u svrhu zamagljivanja stvarnosti.

- Postavu nedostaje priča o životu žrtava prije logora, pa i logoru u Jadovno odakle su preživjeli logoraši prebačeni u Jasenovac. Nedostaje i priča o dječjim logorima u Jastrebarskom i Sisku u kojima su završila brojna djeca iz Jasenovca - rekla je Aneta Lalić.

Naglasila je i da koncepcija postava u Jasenovcu i Yad Vashem u kojem nije bilo zločina ne može biti ista, ali bi kao uzor za neki budući postav odlično poslužio postav u Auschwitzu.

Nataša Mataušić, članica Upravnog vijeća JUSP-a Jasenovac i koautorica sadašnjeg postava, pokušala je opravdati postojeći postav za koji je izdvojeno osam milijuna kuna, zalažući se za njegovu djelomičnu izmjenu. O neadekvatnosti postava govorili su brojni učesnici iz publike koji su naglašavali i da se na revizionističke tvrdnje i parole ‘Srbi lažu o broju žrtava u Jasenovcu’ treba reagirati u javnosti, a ne saopćenjima.

- Jer ako se takva teza ponovi milijun puta, za ljude u Hrvatskoj će prva asocijacija o Jasenovcu biti ‘Srbi lažu’ - rekao je nevladin aktivista Zoran Oštrić.

Jovan Tatišić s Banije evocirao je uspomene iz djetinjstva.

- Iz nekoliko sela u smrt je odvedeno 300 predškolske i školske djece - pričao je Tatišić, koji je za iznesena sjećanja dobio aplauz.