>

novosti logo

Intervjui Intervjui

Jasna Petrović: Aktivno starenje

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske: U Europi radi više od šest milijuna umirovljenika, pravo na rad im je neograničeno, a njihov doprinos ekonomijama država u kojima rade je značajan

Rad umirovljenika od četiri sata legaliziran je 2014. godine, ali samo onima koji su otišli u punu starosnu mirovinu ili su korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Kako komentirate što je s 1. siječnjem 2019. to pravo prošireno i na prijevremene umirovljenike?

Zakonodavac je sada ispravio pogreške prethodnika i omogućio pravo na rad umirovljenicima, ali uz vrlo bitnu zamjerku: opet se pogodovalo umirovljenima prema posebnim propisima – vojnim i policijskim službenicima te službenim osobama, kojima je omogućeno da se zaposle i u punom radnom vremenu uz zadržavanje pola mirovine. Od Ministarstva za rad i mirovinski sustav tražili smo da se u okviru najnovije reforme propiše linearno pravo izbora između punog i polovičnog radnog vremena i proporcionalne plaće, no nisu to prihvatili.

Novi izračun mirovine mogu tražiti umirovljenici koji su godinama radili preko ugovora o djelu ili honorarno?

Umirovljenik koji će od 1. siječnja 2019. raditi dvije godine pola radnog vremena stekao bi dodatnu godinu radnog staža, ali samo ako će primati plaću u visini prosječne. To pravo već imaju umirovljenici koji su od 1. siječnja 2017. godine za svoj rad posredstvom ugovora o djelu ili autorskih honorara stekli dovoljan broj sati utvrđen temeljem uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje. Nažalost, Hrvatski zavod za zapošljavanje nije još uvijek uključen u realizaciju novih prava na rad umirovljenika te ih ne percipira kao svoje korisnike.

Koliko je dobro da su na ovaj način umirovljenicima proširena prava?

U većini europskih zemalja to je pravo neograničeno, osim tamo gdje je uvjetovano prihodovnim limitima. Kod nas nema opasnosti od masovnog slijevanja umirovljenika na tržište rada, pa su zato neshvatljive reakcije glavnih sindikalnih središnjica koje su se glasno usprotivile proširenju prava na rad umirovljenika, smatrajući da će djedovi i bake postati nelojalna konkurencija djeci i unucima. U Europi radi više od šest milijuna umirovljenika i njihov doprinos ekonomijama država u kojima rade je značajan.

Umirovljenici bi trebali imati dovoljno visoke mirovine da od njih mogu dostojanstveno živjeti, a ne kopati po kontejnerima. Kao u većini europskih zemalja, pravo na rad trebalo bi biti shvaćeno kao pravo na legalan rad radi aktivnog starenja. Nažalost, u Hrvatskoj je to pravo od bitnog egzistencijalnog značenja, jer je 98 posto svih mirovina niže od prosječne plaće. Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosi samo 38 posto, zbog čega je svaki treći umirovljenik u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

1/1