Saborski zastupnici raspravljali su u srijedu 30. juna o Izvještaju o radu pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević za 2020. godinu. Ovaj izvještaj obilježen je izvanrednim situacijama, potresima i pandemijom, što je rezultiralo zatvaranjem škola i vrtića, a brojna su djeca izgubila i krov nad glavom. Ured pravobraniteljice zaprimio je 1923 novih prijava vezanih uz povredu pojedinačnih prava djece, 10 posto više nego godinu prije, dok je uputio 72 preporuke i upozorenja.
SDSS-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov govorila je o manjinskom obrazovanju u doma koronavirusa, naglašavajući da manjinska nastava na javnom medijskom servisu, HTV-u, uopće nije postojala. Kazala je da je srpska zajednica na sebe preuzela teret snimanja manjinske nastave, dok HTV čak nije ni htio preuzeti i emitirati sadržaje koji su snimljeni u produkciji srpskih institucija: SNV-a, Zajedničkog veća opština, SKD Prosvjete i Srpske pravoslavne opće gimnazije Katarina Kantakuzina Branković.
- Ovaj problem detektirala je i pravobraniteljica za djecu, navodeći kako neugodno iznenađuje podatak da je tokom cijele 2020. HRT emitirao samo 14 dugometražnih filmova za djecu, od kojih četiri domaća i deset stranih. Neshvatljivo je da HTV ne osjeća obavezu i odgovornost odgovoriti na potrebe djece u sklopu obaveznih usluga javnog servisa. Osobno mi poražavajuće zvuči podatak da na HTV-u nema posebnih dječjih emisija na jeziku nijedne nacionalne manjine, a HTV kao opravdanje navodi da postoji emisija "Prizma" u kojoj je najmanje 28 priloga emitirano o djeci i s djecom - rekla je Jeckov.
Pirnat Dragičević je u izvještaju navela da su, u odnosu na provedbu nastave na daljinu za učenike srpske nacionalne manjine, posebice HRT-ovog programa "Škola na Trećem", zaprimljene prijave zbog neprilagođenosti ovakve vrste poučavanja za učenike srpske nacionalne manjine.
"Pravobraniteljica za djecu je i samoinicijativno uputila preporuku MZO-u da se obrazovni program koji se ostvaruje putem nacionalne televizije prilagodi potrebama učenika nacionalnih manjina. Prema izvješću AZOO-a, saznajemo da se za učenike srpske nacionalne manjine pristupilo snimanju video-lekcija i priloga za emitiranje na televiziji. Također je otvorena i posebna Viber grupa za učitelje i nastavnike srpske nacionalne manjine s ciljem dijeljenja nastavnih materijala (listića, filmova, testova i sličnog). Ujedno su i izdavači u Republici Srbiji otvorili digitalne sadržaje za slobodno korištenje kako bi se pomoglo u kreiranju nastavnih sadržaja u sklopu nastave na daljinu", navodi se u izvještaju.
Dragana Jeckov smatra da se može tumačiti dvojako podatak iz izvještaja prema kojem se u 2020. smanjio broj prijava u području prava djece pripadnika nacionalnih manjina. Bilo je 26 prijava, u odnosu na 47 prethodne godine, a 15 ih se odnosilo na kršenje prava djece pripadnika romske nacionalne manjine.
Jeckov je kazala da su pripadnici nacionalnih manjina izgubili povjerenje u institucije, ali da to ne adresira na Ured pravobraniteljice za djecu. Pravobraniteljica nije ostala nijema na situacije koje su bile strašne za srpsku zajednicu, navela je Jeckov. Kada se pojavio stravičan natpis na Kustošiji, upućen ženama i djeci pripadnicima srpske nacionalne manjine, Jeckov je podsjetila da je pravobraniteljica reagirala na svojoj stranici osuđujući takve postupke. Tom prilikom je zatražila od navijačkih skupina da se ograde od ovih grupacija. Osim toga, pravobraniteljica je reagirala na napad na djecu koja pohađaju nastavu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u Tehničkoj školi "Nikola Tesla" u Vukovaru. U roku od nekoliko dana došla je u školu i u suradnji s Ministarstvom obrazovanja poslala kadrovska pojačanja koja bi trebala poboljšati stanje u školi.
- Poznajući njezin rad, vjerujem da neće ostati nijema ni na bespredmetne, populističke pokušaje ukidanja nastave po modelu A u Vukovaru. Pravobraniteljica za djecu, kao i drugi pravobranitelji, moraju ostati samostalna i specijalizirana tijela čiji će primarni cilj biti zaštita i unapređenje prava djece. Na njih ne smiju utjecati dnevnopolitička previranja te moraju ostati suvereni u odlučivanju i biti glasni u zaštititi onih koji su najranjiviji - zaključila je Jeckov.
