>

novosti logo

Piše A. Kožul

Jeckov: Žrtve vršnjačkog nasilja su i Srbi

Komentirajući izvještaj pravobraniteljice za djecu, SDSS-ova saborska zastupnica kazala je da etnički motiviranog vršnjačkog nasilja najviše ima na području Vukovarsko-srijemske županije te da bi taj podatak trebao biti sastavni dio izvještaja

Na saborskoj sjednici u čevrtak, 15. oktobra, našao se Izvještaj pravobraniteljice za djecu, Helence Pirnat Dragičević, koji u 2019. godini broji 1741 prijavu u vezi s kršenjem dječjih prava.

Saborska zastupnica Dragana Jeckov, u ime Kluba zastupnika SDSS-a, komentirala je da povećani broj prijava u odnosu na 2018. godinu govori da postoji visoka svijest da je potrebno prijaviti svaki oblik nasilja, posebno onaj nad djecom, te da su ljudi počeli prijavljivati svako uočeno kršenje prava djeteta.

‘Primjećujemo da najviše prijava dolazi od roditelja, velik broj je onih iz zajednice, odnosno iz mjesta gdje se dešavaju kršenja prava, znači da su ipak ljudi osviješteni i da mogu mijenjati stvari zahvaljujući instituciji, u ovom slučaju Uredu pravobraniteljice za djecu. To ipak pomiče stvari izvjesno naprijed’, ocijenila je Jeckov.

Osvrnula se i na sve češću pojavu cyber nasilja, odnosno nasilja putem internata kojem su djeca izložena. Rekla je da dobar dio roditelja nije u stanju kontrolirati niti pratiti sve što je potencijalna ugroza, kao što su korištenje kompjutera, mobitela i ostale tehnologije.

- Djeca lako dolaze do informacija ovim putem, posebno putem društvenih mreža na kojima im se sugeriraju određena ponašanja koja nisu dobra i koja nisu društveno prihvatljiva. Ovim pitanjem se treba pozabaviti posebno školski sistem, svi u tom sistemu jer je potrebno doprijeti do škola - rekla je Jeckov dodajući da u izvještaju pravobraniteljice postoje podaci koji pokazuju da škole nemaju dovoljno efikasne načine za sprečavanje i suzbijanje ove vrste nasilja.

Prijave ukazuju, uočila je Jeckov, i na čestu pojavu psihičkog i verbalnog vršnjačkog nasilja u vidu vrijeđanja, omalovažavanja, isključivanja, a nerijetko su povezani i sa sigurnosti djece. ‘Vršnjačko nasilje mjeđu djecom i tinejdžerima putem interneta i mobilnih telefona poprima zastrašujuće razmjere, a policijski podaci pokazuju da je najmanje 25% djece ili adolescenata u RH bilo žrtvom takvog nasilja’, kazala je Jeckov.

U govoru se dotaknula i neodgovarajućih reakcija pojedinih odgojno-obrazovnih radnika na izazove odgoja i obrazovanja u multikulturalnom i pluralističkom društvu, koji može ostaviti negativne posljedice na djecu i na njihov odnos prema drugima.

- Kad to kažem, mislim prije svega na pripadnike srpske nacionalne manjine, na djecu pripadnika srpske nacionalne manjine, koji idu na nastavu po nekom od zakonom predviđenih modela, a kojih je u 2019. bilo 1937. Među njima je svakako bilo i onih koji su žrtve vršnjačkog nasilja zbog svoje nacionalne pripadnosti, posebno na području Vukovarsko-srijemske županije, o čemu govore policijski izvještaji iz 2019., a nažalost govorit će i u izvještaju u 2020. - utvrdila je Jeckov i dodala da upravo zbog toga smatra da je ovaj podatak trebao biti sastavni dio izvještaja u djelu koji govori o diskriminaciji pripadnika srpske nacionalne manjine.

1/1