>

novosti logo

Piše M.B.

Jelena Berković: Provjeravanje potpisa treba izmjestiti što dalje od Vlade

Sindikalna inicijativa ‘67 je previše’ uspjela je prikupiti najmanje 600.000 potpisa za raspisivanje referenduma. No udruge civilnog društva koje su poduprle inicijativu upozoravaju da nastavak procesa, odnosno provjeravanje potpisa, treba pomno pratiti kako bi se izbjegle moguće manipulacije

Balon s brojem 67 pušten je u subotu u ponoć sa zagrebačkog Trga bana Jelačića. Time je simbolički završila prva faza akcije sindikata za raspisivanje referenduma. Naime, članovi njihove inicijative ‘67 je previše’ objavili su da su prikupili potpise potrebne za raspisivanje referenduma kojim se želi smanjiti odlazak dobi u mirovinu na 65 godina te penalizaciju za prijevremene mirovine. Kako su istaknuli, prema podacima pristiglim u subotu do dva sata prije ponoći, prikupljeno je više od 600.000 potpisa, a za raspisivanje referenduma potrebno je skupiti njih najmanje 373.568.

Iz inicijative su objasnili kako do kraja tjedna očekuju da će potpisne liste iz ostalih dijelova Hrvatske doći u Zagreb i da će ih organizacijski odbor pregledati te potom uputiti u Hrvatski sabor.

- Mislim da je odaziv građana na ovu inicijativu najbolji komentar stanja u polju rada u Hrvatskoj danas. Mnoge okolnosti otežavale su prikupljanje potpisa i nakon cijele inicijative ostaje dojam da je odaziv mogao biti i milijunski. Među ljudima vlada neviđeni konsenzus i svijest da se za sva socijalna prava moraju izboriti sami te da ovaj kontinuitet u zakonskim promjenama i reformama u polju rada i mirovina nije rađen s ciljem pravednije raspodjele ili socijalne pravde - rekla je za Novosti Jelena Ostojić iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), koja je sudjelovala u inicijativi prikupljanja potpisa zajedno s još nekoliko udruga. 

Dodala je i kako posebno ulijevaju nadu dojmovi s terena ‘gdje je razvidno prepoznavanje zajedničkih ciljeva kao i naglašena solidarnost među radnicama, radnicima, onima koji su to bili ili koji će tek postati, kao i ostalim građanima koji konkretan problem mirovina ne prepoznaju nužno kao svoj’.

- Na našem mirovinskom sustavu treba raditi, on ima svoje probleme i zahtjeva intervencije u cilju pravednije raspodjele. No treba stalno imati na umu ono što naglašavaju iz Međunarodne organizacije rada u kontekstu rasprava o mirovinskim sustavima - da oni moraju biti vođeni isključivo s ciljem osiguravanja dohotka osobama u starijim godinama, a ne podupiranjem gospodarskog rasta ili smanjenjem fiskalnog pritiska po naputku Svjetske banke, na što se autori reforme pozivaju. U prijevodu to znači da se u ime fiskalne konsolidacije smanjuje ionako vrlo problematičan standard i razina primanja onih za koje na tržištu rada nema mjesta, koji imaju nižu kvalitetu života i zdravlja, slabiju ekonomsku sigurnost te rade teže i iscrpljujuće poslove. I sve to bez ikakve intervencije u probleme u upravljanju mirovinskim sustavom te spomenute probleme na tržištu rada, gdje bi se problemi mirovinskog sustava ustvari i morali rješavati - rekla je Ostojić.

Veliki broj prikupljenih potpisa iznenadio je sve, pa i same organizatore, a neki političari poput nezavisnog zastupnika Bojana Glavaševića čak su ustvrdili da je ‘referendum protiv mirovinske reforme zapravo referendum protiv Andreja Plenkovića i njegove Vlade’. 

Znače li te brojke zapravo iskazivanje nezadovoljstva protiv Plenkovićeve Vlade lakše je izreći nego utvrditi, no samo ponašanje vladajućih prema sindikalnoj inicijativi u svakom slučaju je znakovito i u najmanju ruku zabrinjavajuće.

U tom smislu Plenkovićevo obraćanje volonterima inicijative na zagrebačkom Britanskom trgu, gdje ih je upitao zbog čega nisu skupljali potpise prije pet godina, osudili su mnogi. Plenković se kasnije izvlačio kako je na štand došao na poziv volonterki koje su ga srele kad je išao kupovati kruh te da je s njima imao ugodan razgovor.

- Spomenutu reakciju na štandu inicijative vidim kao vrhunac cinizma vladajućih struktura čiji je domet promišljanja socijalnih i ekonomskih politika sveden na međustranačka dnevno-politička prepucavanja bez natruhe ideje o sadržaju politika koje bi trebali provoditi. Riječ je o neprekinutim kontinuitetu od gotovo tri decenije destruktivnih politika koje su rezultirale danas izrazito perifernim položajem Hrvatske u Europskoj uniji. Naime, Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u EU, pogotovo kada je riječ o kategoriji starijih radnica i radnika, najveći udio kratkotrajne i nesigurne zaposlenosti, manjak od gotovo 100.000 radnih mjesta u odnosu na period od prije deset godina, snažne emigracijske valove koji negativno utječu na strukturu zaposlenosti te na stanje unutar mirovinskog sustava, a posljedično i na cijelu obrazovnu infrastrukturu, zdravstvo itd - rekla nam je Jelena Ostojić.

No premda se Plenković pokušao opravdati zbog svoje izjave, puno teže je objasniti spotove usmjerene protiv inicijative. Udruga GONG utvrdila je da Vlada putem njih provodi protukampanju te krije njene troškove. Pozvali su i Državno izborno povjerenstvo da uputi Vladu na prijave troškova, no oni su odgovorili da nijedan zakon ne propisuje nadziranje financiranja protureferendumskih aktivnosti.

- Vladin je posao da o odlukama koje donosi informira svoje građane, tako da nije upitno može li Vlada javno komunicirati o kampanji sindikata – štoviše, pravovremeno, potpuno i točno informiranje građana tek je prvi stupanj otvorenosti, a trebalo bi ga pratiti i uključivanje javnosti u savjetovanja kroz radne skupine, javne događaje i e-savjetovanje. Problem je, međutim, kad se Vlada odluči i na plaćanje medijskih oglasa koji se referiraju na sindikalnu kampanju prikupljanja potpisa, a da pri tome nije prisiljena transparentno izvještavati javnost o troškovima - rekla je za Novosti izvršna direktorica GONG-a Jelena Berković.

Referirajući se na novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, Berković je izjavila i kako smatra da nije u redu da se jednim zakonom natjera građanske inicijative na izvještavanje o prihodima i rashodima, kao i da oni, od početka priče do održavanja referenduma ne smiju prijeći osam milijuna kuna, dok se istovremeno suprotnu stranu ne prisiljava ni na promil te iste transparentnosti.

- U ovom slučaju riječ o je o Vladi koja de facto upravlja državnim proračunom i ostalim javnim resursima na državnoj razini. Za to je direktno odgovorno Ministarstvo uprave koje je propustilo prijedlog Zakona o referendumu poslati u Sabor u paketu sa Zakonom koji regulira obaveze za transparentnošću organizacijskih odbora, a obećalo je završiti nacrt tog propisa u prvom kvartalu ove godine. Da stvar bude još gora, nemamo nikakve informacije o tome da se uopće održavaju sastanci radne skupine koja bi trebala izraditi taj nacrt i kroz njega regulirati ‘kontra-kampanje’ - objasnila je Berković te upozorila da i nastavak procesa, odnosno provjeravanje potpisa, treba pomno pratiti.

- Provjeravanje potpisa treba izmjestiti što dalje od Vlade i njenih ministarstava. Uostalom, zbog ovakvih potreba i postoji Državno izborno povjerenstvo kao stalno nezavisno i samostalno tijelo, kojemu onda treba osigurati resurse potrebne da se potpisi provjere na način koji neće ostaviti sumnju u manipulaciju - upozorila je Jelena Berković.

Nova ‘bitka’ tek slijedi, no rezultati ove akcije nisu samo potpisi, već i demonstracija određene solidarnosti na djelu, kako to vide u Centru za mirovne studije koji je također sudjelovao u inicijativi ‘67 je previše’.

- Od prvog dana prikupljanja potpisa na štandovima razgovori s građanima pokazali su da oni čak i ako su već u mirovini pokazuju solidarnost s onima koji su reformom oštećeni. Pokazali su solidarnost s radnicima onih zanimanja koja nije moguće raditi sa 67 godina, koji najčešće već nakon 55 godine odlukom poslodavaca ne ostaju u svijetu rada, s mladima koji rade u prekarnim uvjetima i neće moći skupiti dovoljno radnog staža - rekla nam je Iva Zenzerović iz Centra za mirovne studije (CMS).

Dodala je kako su sindikati dobili veliku podršku, što znači da sada imaju i veliku odgovornost.

- Veliki broj građana pridružio se inicijativi potpisivanjem, volontiranjem i organiziranjem volontiranja. Tako je i inicijativa udruga ‘Ne damo naše godine’ (Mreža mladih Hrvatske, BRID, CMS, Pravo na grad, Zelena akcija) podržala referendumsku inicijativu s ciljem afirmiranja radničkih prava. Nadali smo se da će građani prepoznati važnost referendumske inicijative, a na koncu, vidjeli smo prikupljanjem potpisa da građani bolje od vladajućih razumiju važnost zaštite radničkih prava i spremni su pokazati solidarnost. Vlada je očito s razlogom bila zabrinuta - zaključila je Iva Zenzerović.

1/1