Novosti

Kultura

Jesu li srpski pisci Hrvatima ipak bliži od bugarskih

Granica možda predstavlja administrativnu barijeru, ali je priroda pesničkog posla da granice ne poznaju. Zato svugde prezentujemo svoje stvaralaštvo, naročito na prostorima gde nas ne poznaju u dovoljnoj meri, rekla je na predstavljanju srpskih pisaca u Zagrebu Jasna Milićev

U okviru dugogodišnje suradnje Hrvatskog društva pisaca (HDP) iz Zagreba i Srpskog književnog društva (SKD) iz Beograda u srijedu, 4. decembra, u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića održana je književna večer na kojoj su gostovali autori Jasna Milićev Martinez Hernandez, Đorđe Kuburić i Đorđe Despić s kojima je razgovarala književna kritičarka, spisateljica i urednica Darija Žilić.

- U mojim pesmama visokoparna ironija spušta se u svakodnevicu - rekla je Jasna Milićev, koja živi u Pančevu, književno iznimno aktivnoj sredini s podrškom gradskih vlasti. – U Pančevu izlazi časopis Kvartal i izdaju se knjige što promoviše grad i kulturu u njemu koje se ne prodaju, već dele - rekla je ova profesorica srpskog jezika i književnosti te autorica većeg broja objavljenih zbirki pjesama i dobitnica više nagrada i priznanja. Poezija se ne prevodi, poezija se prepevava, naglasila je Jasna, koja je za pjesmu na engleskom jeziku, ‘Naprslo ogledalo‘ iz zbirke ‘Bašta modre kiše‘ dobila američku nagradu i putovanje u SAD gdje se, kako kaže, dobro provela. Dobro se provodila i u Zagrebu prije rata. - Postojala je bogata razmena, i sve do 1991. trčali smo u Zagreb na druženja i žureve. Nakon toga prevladao je strah kod mojih prijatelja, a ja sve do sada nisam dolazila na književne večeri u Zagreb – kazala je pjesnikinja.

Subotica je baština srednjeevropskog duha, rekao je Đorđe Kuburić. – Dugo sam se, osim poezijom, bavio rock, filmskom, pozorišnom i književnom kritikom, a napišem i poneki prikaz ili esej. Nazivaju me rock pesnikom, ali to nisam jer moje pesme nisu, kako bi se ovde reklo, uglazbljene. Ali delim pesnike na one koji su kontaminirani rockom i na one koji nisu - rekao je Kuburić koji u svoje pjesme umeće i duhovne motive.

Đorđe Despić magistrirao je i doktorirao na Odsjeku za srpsku književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, gdje i radi kao izvanredni profesor. Piše studije, oglede i književnu kritiku, a od 2017. je i glavni urednik Letopisa Matice srpske. Objavio je četiri knjige iz domene istraživanja književnosti, a 2018. zbirku poezije ‘Pesme i drugi ožiljci‘. - Pisao sam pesme u mladosti, ali sam onda pomislio da svojim pesmama nemam šta da ponudim. Zato sam istraživao i pisao stručne knjige. Negativne kritike smatram kao pozitivne. Moramo poticati saradnike da iskažu svoj sud, jer se ne smemo tapšati po ramenima - rekao je Despić, ističući da Novi Sad ima dobre književne časopise, za razliku od Beograda.

Svo troje pjesnika čitali su pjesme iz svojih zbirki, dobivajući aplauze od publike.

U izjavi za Novosti Darija Žilić naglasila je dugogodišnju suradnju dvaju književnih društava i pjesničke razmjene koje su ranije bile intenzivnije. - Sada se razmjena smanjila, ali nadam se da će suradnja ponovo ojačati. Pisaca i pjesnika iz Srbije nema u knjižarama i možemo ih čitati jedino ako putujemo ili razmjenjujemo knjige, što je nedovoljno. Događa se ono što je najavio Stanko Lasić, a to je da će srpska književnost u Hrvatskoj biti percipirana kao bugarska – kazala je Darija Žilić.

Jasna Milićev u izjavi za Novosti kazala je da je sretna jer ima priliku promovirati svoja djela u Zagrebu. - Ovakve večeri su prilika za naše predstavljanje koje dobro dođu i nama i publici; da pročitamo nešto novo i vidimo kako publika reaguje na to. Nadam se da će čitaoci biti zainteresovani za naše knjige koje smo doneli. Mislim da su pisci povezani jer kultura nije bila razdvojena.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više