>

novosti logo

Kolumne Kolumne

Josif Grozni

‘Ivan Grozni je bio veoma žestok, veoma surov vladar. I to treba prikazati’, rekao je Staljin Sergeju Ejzenštejnu kad je ovaj snimao film o ruskom caru, pa nastavio: ‘Ali treba prikazati i to zašto je surovost vladara neophodna. Recimo, jedna od grešaka Ivana Groznog je bila ta što nije posjekao još pet feudalnih porodica…’

Novi dan, N1, 24. kolovoza, 09:00

Govoreći o žrtvama ratnog zločina u Gruborima, premijer Plenković rekao je kako se radi o ‘propustima i nedjelima’, što je dan kasnije u studiju ‘Novog dana’ prokomentirao Hrvoje Klasić. ‘Kada se govori o Srbima, govori se o propustima. Treba reći da je riječ o pojedinačnim i masovnim smaknućima, koja su trajala tjednima i mjesecima nakon akcije Oluja. Premijerova izjava o ‘propustima i nedjelima’ podsjetila me na intervju Grabar-Kitarović u opskurnom tjedniku kada je najavila drugu kandidaturu i rekla da je Pavelić radio neke greške, gdje su posljedice imali Hrvati.’ Klasić se osvrnuo i na životna pitanja. ‘Ne treba miriti civilizirane ljude, a nacionaliste s obje strane, hrvatske i srpske, isto ne, jer oni to ni ne žele. Ključno je pitanje jesu li odgovorni za zločine odgovarali’, rekao je, uz zaključak da ljudima malo znači pomirenje kada 20 godina žive bez struje i vode (mi bismo dodali da su nacionalisti s obiju strana pomireni i da odlično kapitaliziraju fingirani, operetni sukob). Komentirao je i komemoraciju na Golom otoku (na kojemu su, usput budi rečeno, uglavnom stradali prostaljinski, dakle prototalitarni komunisti, mahom Crnogorci i Srbi), ali i činjenicu da se kod obilježavanja ‘dvaju totalitarizama’ uglavnom govori o komunizmu i Jugoslaviji, koji su mrtvi, ireverzibilni, nepovratni i ne bi im pomoglo ni umjetno disanje.

RTL Danas, 24. kolovoza, 18:30

Prošlog tjedna doznali smo da je Hrvatska, prema prilično egzaktnim procjenama, spala na 3,8 milijuna stanovnika. Državi ide sve gore, a političarima sve bolje. Otprilike u isto vrijeme doznali smo, iz ‘čitanca’ na RTL-u, da je Marijana Petir, političarka koju ne možemo zapamtiti ni po čemu osim po povremenim šašavim izjavama, za mandata u EU-u uštedjela više od pet milijuna kuna. Pet milijuna?! Pa to je iznos solidnog jackpota Hrvatske lutrije. Gdje jedan osrednji Netko može zaraditi toliki novac osim u politici? Nigdje. Tko toliko može uštedjeti od plaće? Je li ova političarka u Bruxellesu pojela barem burek? U našoj politici je dovoljno biti pravovjeran, poslušan, naći nišu i – put u financijski raj je zagarantiran. Nešto manje unosan bingo dobit će saborski zastupnici. Dužnosnici EK-a iz hrvatske kvote proći će najbolje – oni imaju plaće veće od sto pedeset tisuća kuna mjesečno i plaćene sve troškove. Ako su štedljivi kao Petir, o budućnosti ne mora brinuti ni njihovo treće koljeno. Neven Mimica zaradio je u EK-u skoro 12 milijuna kuna. Ali nije problem što je politika unosan posao, problem je što je to kod nas jedini unosan posao. No idealistička je iluzija da je narod u ovoj spirali propadanja nevin. Naime, svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje. Ako redovito biramo jednu te istu ekipu ljudi, ako nas ne brine uspostavljanje kriterija odgovornosti, moralne i političke, ako na TV kviz ne možemo doći bez potvrde o nekažnjavanju, a u Sabor možemo, onda je nešto trulo u državi Danskoj, ali ne samo od glave nego i od repa.

RTL Direkt, 26. kolovoza, 22:42

U RTL Direktu čujemo riječi Ratka Mladića, masovnog ubojice, koji kaže kako nije mogao dozvoliti ‘ustaškoj nemani da baca srpsku nejač u jame’ pa spominje Jasenovac i Jadovno. Kakve to veze ima sa Srebrenicom i ubijanjem više od osam tisuća ljudi? U glavu tog, ne osobito bistrog čovjeka, netko je očito sasuo otrov. Ovdje bi u pomoć trebalo prizvati srpske medije iz 1980-ih (rubriku ‘Odjeci i reagovanja’ u ‘Politici’, ‘Politiku express’, ‘Dugu’, dijelom NIN), sjetiti se drame Jovana Radulovića ‘Golubnjača’, pa onda cijele serije sličnih uradaka (Vuk Drašković, ‘Nož’), da bi se razumjelo kako je mržnja proizvođena cijelih deset godina nakon Titove smrti, a rezultat tih kuhinja, ovaj galimatijas u Mladićevoj glavi, životom je platilo nekoliko tisuća mladića u Srebrenici i deseci hiljada ljudi okolo. Da, golubnjače su gurane pod tepih, i jazovke, a onda se sva ta sakrivena prošlost (Vladimir Dedijer spominjao je u ‘Novim prilozima…’ čak 500.000 žrtava tzv. retorzije), ta potisnuta trauma, vratila po nove kosti. Nakon ubijanja istine slijedi ubijanje ljudi. Doći će vrijeme da se jednom analiziraju podstrekači masovnih zločina, ti srpski i hrvatski juliusi streicheri, a bilo ih je, puno ih je bilo koji su, sjedeći iza pisaćeg stroja, ispisivali naloge za masovna ubojstva. I njima će jednom neko pero presuditi, makar in absentia, makar kasno, ali ostat će zapisani za povijest.

Dnevnik, N1, 28. kolovoza, 22:13

Oleg Butković kaže u Kostreni Ranku Stojancu da u Hrvatskoj neće biti recesije, što znači da ministar ne zna značenje pojma recesija. To nije duboka kriza, već pad BDP-a u dva kvartala uzastopno. Posve je jasno da smo u recesiji, samo treba izmjeriti dno prema kojemu padamo, a ono je nezamislivo nisko. ‘Termini poput recesije i sličnih izraza baš i nisu primjereni situaciji u kojoj smo se našli, a koja je podrazumijevala lockdown. Ovdje bi se prije moglo govoriti o potpunom lomu. Pad gospodarske aktivnosti u drugom je tromjesečju bio jako velik’, rekao je Indexu Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Narednoga dana ministrica regionalnog razvoja nije znala da u drugi kvartal ne spadaju srpanj i kolovoz, i možda je krajnje vrijeme da premijera zapitamo kad će u Vladu postavljati ljude koji znaju bar elementarne termine, ako se već ne možemo nadati magistrima i doktorima s Harvarda, MIT-a, Princetona, Sorbone, LSE-a i sličnih sveučilišta.

Ivan Grozni, History, 30. kolovoza, 22:45

U vrijeme Ivana Groznog Rusija se prostirala od Moskve do Baltika, a onda ju je taj surovi vladar proširio na Sibir i pretvorio u velesilu, zahvaljujući tome što je za razliku od svojih neprijatelja imao barut. Bio je sadist: kuhao je ljude u ulju, nabijao na kolac (to se, kažu autori, radilo i u zapadnoj Europi), a relativno blagom kaznom smatralo se odsijecanje jezika, što je išlo za krivi parking, prolazak kroz žuto na semaforu ili hakiranje kartice. Formirao je tajnu policiju, zloglasnu opričninu, prethodnicu još zloglasnije Ohrane, prethodnicu još zloglasnije Čeke, prethodnicu još zloglasnijih NKVD-a i GPU-a. Ubio je vlastitog sina, državu nadredio narodu, a sebe državi. Umjetnike koji su sagradili crkvu sv. Vasilija na Crvenom trgu navodno je dao oslijepiti, kako se takva ljepota više nikad ne bi pojavila. Bio je paranoik pa je posjekao masu boljarskih (plemićkih) porodica, ali je njegov nasljednik, Staljin, smatrao da ih je pobio premalo. ‘Ivan Grozni je bio veoma žestok, veoma surov vladar. I to treba prikazati’, rekao je Staljin Sergeju Ejzenštejnu kad je ovaj snimao film o Ivanu, pa nastavio: ‘Ali treba prikazati i to zašto je surovost vladara neophodna. Recimo, jedna od grešaka Ivana Groznog je bila ta što nije posjekao još pet feudalnih porodica. Da je na vrijeme uništio tih pet znamenitih boljarskih porodica, ne bi nam se dogodilo ni Vrijeme meteža (Смутное время, 1598. – 1613.). A što je car Ivan radio? On se poslije svake izrečene i izvršene kazne dugo kajao i Bogu molio. Ispada, sam mu je Bog u poslu smetao… Morao je biti mnogo odlučniji.’ Staljin je Ejzenštejnova Ivana usporedio s Hamletom. Ždanov je Ejzenštejnu prigovorio: ‘Ivan Grozni suviše često podiže svoju glavu ne bi li svi vidjeli njegovu dugu, šiljatu bradu.’ Ejzenštejn odmah daje obećanje da će ‘brada Ivana Groznog ubuduće biti kraća’. Tako stoji u prijepisu razgovora, nakon čega i Staljin daje sineastički savjet: ‘Ni u kom slučaju nemojte žuriti. I uopće, ubuduće ćemo sve zbrzane filmove konfiscirati, a onda i zabraniti njihovo prikazivanje.’ (To bi bio dobar recept u našoj kinematografiji, samo – tko bi ostao?) ‘Razgovor se’, kažu sudionici, ‘završio tako što nam je Staljin poželio mnogo uspjeha u daljem radu. ‘Bog vam pomogao!’ – bile su njegove posljednje riječi. Rukujemo se i odlazimo. Razgovor je završen u 12.10. Prilikom rukovanja, Staljin se, onako više usput, zainteresirao za Ejzenštejnovo zdravlje.’ (Razgovor prepričali Ejzenštejn i Čerkasov, zapisao ga B. N. Agapov, a vašoj pozornosti prinio skromni pisac TV kritike u Novostima.)

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/2