Prvo pitanje na aktualnom prijepodnevu Hrvatskog sabora, u utorak, 3. novembra, postavila je zastupnica Dragana Jeckov iz SDSS-a, koja je ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata pitala kada će se riješiti status bivših nosioca stanarskog prava, kao i prodaja stanova u vlasništvu države te mogućnost otkupa.

Dragana Jeckov je ustvrdila da je Programom stambenog zbrinjavanja povratnika bivših nositelja stanarskog prava ukupno stambeno zbrinuto 9293 korisnika, od toga 7634 na području posebne državne skrbi, a 1659 izvan njega. Kazala je da bivši nositelji, kojima je utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje i izdato rješenje, provode godine čekajući da im se dodijeli stan.

"Nakon što dobiju stan na korišćenje, imaju određene probleme da ga otkupe. Prije svega, zbog visoke cijene i dugotrajnosti postupka, a radi se o korisnicima starije životne dobi. Nažalost, veliki dio njih u međuvremenu nas i napusti. Moje pitanje je kada će se donijeti nova odluka o prodaji stanova u vlasništvu RH kako bi se pojednostavio i ubrzao postupak otkupa te konačno riješilo pitanje bivših nositelja stanarskog prava?", pitala je Dragana Jeckov.

Ministar Horvat odgovorio je da je temeljem odluke o prodaji stanova u vlasništvu RH iz 2013. omogućena prodaja stanova u vlasništvu, odnosno suvlasništvu RH, koja na temelju ugovora o najmu ili drugih akata koriste najmoprimci i članovi uže obitelji najmoprimaca. Dodao je da navedena kategorija najmoprimaca obuhvaća i bivše nositelje stanarskog prava koji su stupanjem na snagu zakona o najmu iz studenog 1996. stekli pravni položaj zaštićenih najmoprimaca. Objasnio je da temeljem odredbi navedene odluke iz 2013. postupak prodaje stanova na području posebne državne skrbi provodi Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, dok za ostala područja postupak prodaje stanova prodaje, provodi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ministar je kazao da se kupoprodajne cijene istih stanova utvrđuju putem formule za izračun iz navedene odluke iz 2013. te su iste cijene povoljnije, odnosno manje su od trenutno tržnih.

"Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u suradnji sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ali isto tako i u suradnji sa potpredsjednikom Vlade Borisom Miloševićem, trenutno priprema prijedlog nove odluke o prodaji stanova u vlasništvu RH, a sve kako bi se ubrzala prodaja istih stanova", naglasio je ministar Horvat.

Istaknuo je da su Ministarstvo i Državni ured za upravljanje državnom imovinom temeljem odluke o prodaji stanova u vlasništvu RH, odlukom iz 2013. do danas sklopili ukupno 261 kupoprodajni ugovor, od toga 38 ugovora obročnom isplatom i 223 ugovora jednokratnom isplatom.

Kazao je da je "gotovo siguran da u ovom tripartitnom sastavu tokom ovoga tjedna imamo usuglašeni tekst nove odluke, tako da ćemo istu, nadam se već do kraja ovoga tjedna poslati resornim ministrima na mišljenje, a u sljedećih 14 dana predmetna nova odluka bit će predmet točke dnevnog reda na sjednici Vlade."

Dragana Jeckov je u očitovanju poslije odgovora napomenula da su u ranijim razdobljima postojala značajnija sredstva, misleći na proračun, na poziciji stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava.

"Dobronamjerno sugeriram da bi o tome itekako trebalo i u narednoj godini voditi računa. Prilika je istaći da poseban problem postoji kada su u pitanju bivši nositelji stanarskog prava na području Belog Manastira, negdje oko 74 korisnika su mi se javili i zamolili su jer zapravo radi se o ljudima koji nisu obuhvaćeni ovom odlukom o prodaji stanova u vlasništvu RH na području hrvatskog Podunavlja i da oni iz tog razloga još uvijek nisu otkupili te svoje stanove, što, naravno, dodatno komplikuje njihove živote" kazala je Jeckov i zamolila da, kada ova odluka bude u završnoj fazi, da se vodi računa da budu obuhvaćeni i bivši nositelji stanarskog prava Belog Manastira.

Potpredsjednik Sabora Furio Radin postavio je pitanje potpredsjedniku Vlade Davoru Božinoviću o izdavanje nove dvojezične osobne iskaznice. Njegovo pitanje odnosilo se na izdavanje nove iskaznice maloljetnim osobama. Radin je kazao da postoje slučajevi kada roditelji dolaze s maloljetnom kćerkom ili sinom da produže valjanost postojeće dvojezične iskaznice, naprimjer na talijanskom jeziku.

"Reći ćete, ako već ima osobnu iskaznicu i pismeno izrazi želju da ona bude i na talijanskom, neće biti nikakvih problema, primit će zahtjev i kada dođe vrijeme, nakon prestanka epidemije, izdat će se iskaznica. Ili birokratski rečeno, tiskat obrazac u odgovarajućem obliku. Iz nepoznatih razloga traži se dodatna dokumentacija, što stavlja osobe, u najmanju ruku u poseban položaj, što nikome nije u interesu. Moje pitanje je vrlo jednostavno: što se zakonski promijenilo od 2015., od Zakona o osobnoj iskaznici, da dođe takvih neugodnih dodatnih zahtjeva?" pitao je Furio Radin.

Božinović je kazao da po svim propisima pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da podnesu zahtjev i na jeziku nacionalnih manjina, odnosno da se tiska obrazac na jeziku nacionalnih manjina.

"To pravo je neovisno o tome je li osoba pripadnik nacionalne manjine živi u jedinici lokalne samouprave u kojoj živi više od ili najmanje trećina pripadnika te nacionalne manjine, to pravo je generalno na području cijele RH i u ispunjavanju tih zahtjeva, dakle oni se mogu podnijetu u svih 117 policijski uprava i policijskih postaja diljem Hrvatske", objasnio je Božinović.

Rekao je da se po svim informacijama koje ima, tu "nikad nije pojavio nikakav problem te da se izdaje zadnjih nekoliko godina oko 3000 dvojezičnih osobnih iskaznica."