Za izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, koji će se održati 2015. godine, trebaju se osigurati sredstva za provođene samih izbora, propagandne aktivnosti i naknade onima koji budu izabrani, rečeno je na sjednici Savjeta za nacionalne manjine, čiji su članovi usvojili prijedlog da se od Vlade zatraže navedeni uvjeti, krucijalni za manjinske zajednice u Hrvatskoj.

- Izbori za treći saziv vijeća i predstavnika održani su 10. jula 2011. godine, usred ljetnih vrućina i sezona godišnjih odmora, s mnogo manjim brojem biračkih mjesta nego za lokalne izbore, ali i praktički zanemarivim informiranjem. Častan izuzetak je udruga GONG koja je tiskala vodič za izbore. Zbog svega je izlaznost od 11,2 posto zapravo više nego zadovoljavajuća - rekao je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer.

Nikola Mak, potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine, dodao je da je u sredinama i kod manjina gdje su postojale dvije, tri ili četiri liste, izlaznost dostizala i do 60 posto.

- Izlaznost na manjinskim izborima iznosi oko 60 posto u odnosu na izlaznost na lokalnim izborima koji se odvijaju u mnogo pogodnijem terminu, na mnogo više biračkih mjesta i s mnogo više sredstava - rekao je Mak, dodajući da izbori za mjesne odbore i kotare, bar u Osijeku, imaju i manju izlaznost.

Tolnauer je upozorio da sredstva predviđena za održavanje izbornih aktivnosti u 2015. iznose 201.680.000 kuna, ali da bi tokom 2015. osim parlamentarnih izbora, čiji troškovi iznose oko 101 milijuna kuna, mogla biti održana dva referenduma od kojih bi svaki 'nosio' po 45 milijuna.

- S obzirom da su troškovi za manjinske izbore iznosili 22 milijuna kuna, prosta računica pokazuje da će sredstva biti neizvjesna - rekao je Tolnauer, dodajući da se nedavno usvojenim zakonima lokalnim upravama, koje su i onako neravnomjerno razvijene, izbija dio prihoda, zbog čega će i financiranje rada manjina postati još upitnije.

Postoje velike razlike u položaju manjina u Zagrebu, Puli ili u nekim općinama i gradovima na prostorima posebne državne skrbi, gdje novca nema dovoljno ni za njihovu administraciju, rečeno je u raspravi. Podsjetivši da ni danas mnogim pripadnicima manjina nije štošta jasno o radu vijeća i predstavnika, Dragan Zelić iz GONG-a rekao je da u nekim sredinama i dalje vlada strah po pitanju slanja djece na učenje jezika manjine kojoj pripadaju.

- Dok s jedne strane trebamo senzibilizirati pripadnike većine o manjinama, s druge moramo pripadnicima nacionalnih manjina objasniti koja su njihova prava - kazao je Zelić.

Brojni članovi Savjeta složili su se da bi se manjinski izbori trebali vezati za lokalne, uključujući i to da naredni saziv vijeća i predstavnika ima kraći mandat, ali se postavilo pitanje koliki će se dio pripadnika manjina snaći u gomili kandidacijskih lista. Mak je upozorio i da bi zbog velikog broja biračkih odbora održavanje izbora za sve manjine na svim biračkim mjestima bio golem posao.

Tolnauer je ocijenio i da je nerješavanje problema vezanih uz manjinske izbore vezano za politiku pokušaja marginaliziranja nacionalnih manjina, vidljiviju nakon ulaska Hrvatske u EU, zbog čega sjednici, iako su uredno pozvani, nije prisustvovao nitko iz javnih medija koji bi trebali pratiti rad Savjeta.

Na dnevnom redu našla se i informacija o sredstvima osiguranima iz rebalansa proračuna za ovu godinu koja neće biti smanjena, iako se to nagađalo, ali i da je osim prvobitno predviđenih 33.698.000 milijuna za realizaciju programa kulturne autonomije iz proračuna za 2015. godinu osigurano i dva milijuna kuna za potrebe albanske, romske i bošnjačke manjine, što su još proljetos tražili zastupnici Nedžad Hodžić, Veljko Kajtazi i Milorad Pupovac.

- Dodatna sredstva neće se raspoređivati na osnovu etničke pripadnosti, nego na temelju programa - rekao je Tolnauer, koji je u ime Savjeta iskazao veliku zahvalnost osmorici manjinskih zastupnika za angažman i odolijevanje pritiscima da sredstva namijenjena manjinama budu smanjena.

Imenovani su i članovi Komisije za raspodjelu sredstava nevladinim udruženjima i ustanovama za ostvarivanje programa u području informiranja, izdavaštva, kulturnog amaterizma i manifestacija za 2015. Također, imenovana je Komisija za otvaranje prijedloga programa koji su pristigli na javni poziv Savjeta.

- Imena članova po zakonskim propisima se ne smiju javno objavljivati, pogotovo zbog pritisaka kojima bi narednih mjeseci mogli biti bili izloženi  - rekao je Tolnauer, podsjetivši da je za ovogodišnje programe pristiglo više od 1.200 prijedloga.

Na dnevnom redu je bio i Nacrt Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, akt koji je sastavio Ured za udruge Vlade RH i koji na 43 stranice regulira i jačinu mlaza u sanitarnom čvoru udruga, slikovito je rečeno u raspravi.

Priznajući da postoji potreba da se objedini rad udruga jer im neke sredine bez ikakvih kriterija dodjeljuju znatna sredstva, Tolnauer je rekao da je ovaj nacrt uredbe dokaz kako u radu vladinih organa postoji neusklađenost, ali i da se tim nacrtom krši Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji predviđa rad manjinskih organizacija koje imaju svoje specifičnosti u odnosu na neke druge nevladine organizacije.

- Nacrtom bi se raspodjela sredstava prepustila onim tijelima koja za to imaju kapacitete, odnosno Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, koja bi za postupak uzimala pet posto dodijeljenih sredstava. Po tom bi planu udruga prvih deset posto sredstava dobila tek mjesec dana nakon potpisivanja ugovora, a ostatak utvrđenom dinamikom, što znači da bi 70 do 80 posto manjinskih udruga bilo ugašeno - rekao je Tolnauer, dodajući da postojeći informatički sustav kojeg bi udruge trebale imati nije prilagođen potrebama manjinskih udruženja.

- Konačno, ovim se prelazi preko Savjeta koji je nadležan i ima kapacitete za raspodjelu i provođenje kontrole utroška sredstava, ali još važnije, preko Ustavnog zakona - rekao je Tolnauer, dodajući da je Savjet pripremio reagiranja koja će se za početak naći na dnevnom redu manjinskih zastupničkih klubova.