>

novosti logo

Društvo Društvo

Kakav mladostan dan

‘Pravu sliku o Titu mladi bi dobili kad bi stariji, od profesora nadalje, govorili više o antifašizmu, a ne da je to bila totalitarna ideologija, Broz zločinac, a ustaše hrvatski vojnici’, rekao je Mateo Novaković (17) u Kumrovcu na proslavi Dana mladosti

Ovog se 25. maja, na obilježavanju nekadašnjega državnog praznika Dana mladosti, u Kumrovcu okupilo znatno više ljudi nego prijašnjih godina, njih petnaestak hiljada. Razlog tomu možda su revolt i inat dijela posjetitelja prema policijskom ‘treniranju strogoće’, u sklopu kojeg se – prvo u najavama, a potom kroz rigorozne preglede nekih autobusa i sudionika – pokušalo zabraniti isticanje ‘nepoćudnih’ simbola, primjerice bivše federativne zastave i kapa s petokrakama. Sve to ipak nije omelo ljude dobre volje i boljeg pamćenja da dođu iz svih krajeva Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore, Italije i Austrije, dostojanstveno obilježiti još jednu godišnjicu rođenja nekadašnjeg maršala u njegovu rodnom selu.

Kod spomenika Josipu Brozu Titu, pod kojim je iz sata u sat rasla gomila vijenaca i buketa, susrećemo članove beogradske udruge YU-centar Tito kako dijele bedževe s maršalovim likom.

Mi u Bihaću baštinimo antifašizam i on je ušao u sve škole, pa djeca već u osnovnoj uče o Titovom vremenu i ono im nije strano - Osman Hamdukić

- Imamo hiljadu članova po celoj bivšoj Jugoslaviji. Svake godine obeležavamo 4. i 25. maj, godišnjice Titove smrti i rođenja, slavimo 29. novembar, Dan republike, idemo u Jajce, na Kadinjaču, u Kumrovec. U beogradsku Kuću cveća dolazi uvek isti broj ljudi, a kako stariji sve manje to mogu, sve je više mlađih. Nažalost, od političara vidimo samo Jošku Broza; državnih delegacija nema, jer važne datume vezane za Tita i bivšu zajednicu obeležavaju samo pojedinci i udruženja – priča nam jedan od njih, predstavivši se kao Dragutin.

Ljubiša Jovanovski također dolazi iz Beograda, pa nam tumači zašto je u Kumrovcu više ljudi iz Slovenije nego iz, primjerice, Srbije.

- Građani Srbije, Makedonije i drugih istočnijih bivših jugoslovenskih republika organizuju svečanost u Kući cveća, a u Kumrovec kao delegacija dolazimo ili 4. ili 25. maja; ove smo godine imali problem jer se istog dana kad i Dan mladosti obeležava i 75. godišnjica desanta na Drvar, kamo je takođe otišao deo naših drugova - kaže nam, dodavši da je jako zadovoljan ovogodišnjom atmosferom i druženjem u Hrvatskom zagorju.

- Nažalost, vlasti u Srbiji ne poklanjaju pažnju antifašizmu i neprimereno se odnose prema Drugom svetskom ratu. U aprilu je bila godišnjica proboja Sremskog fronta, ali nijedna državna delegacije nije to obeležila, samo SUBNOR, a kad se proslavljala 102. godišnjica rođenja vojvode Stepe Stepanovića, na njegovo je grob vlast položila puno venaca. Ne smeta me to, vojvoda Stepa je bio izuzetno značajna ličnost, ali mi smeta da se u Srbiji obeležavaju samo događaji vezani za Prvi svetski rat, ne i za drugi - ističe Ljubiša.

Dok razgovaramo s Ljubišom, jedan od članova delegacije s kojom je došao u Kumrovec napominje kako je Tito zaslužio da ga se sjećamo. ‘Jugoslavija je najkompletniji i najuspješniji projekt svih naših naroda’, kazao nam je. Pokraj postavljene pozornice susrećemo Sašu Pernata iz Zrenjanina.

- Moj otac je Hrvat rođen u Stupniku, danas zagrebačkom predgrađu, a majka mi je Srpkinja. Ja sam Jugosloven i imam jedino Jugoslaviju kao domovinu. Svakog 25. maja sam ovde, a 4. maja u Kući cveća, jer Tito je čovek koji je to zaslužio. U njegovo su vreme mladi imali budućnost: politika nas nije interesovala, ja sam se lično bavio strukom i bio rukovodioc u Naftagasu. Sada imam 72 godine i vidim da mladi nemaju nikakve ideale, da su otuđeni i ovisni o mobitelima. Kapitalizam izgrađuje takve ljude, ne trebaju njemu oni koji razmišljaju svojom glavom – kaže nekadašnji Titov omladinac.

Velika skupina mladih antifašista iz Bihaća kao da je izuzetak od tog ‘pravila’ što ga Saša spominje.

- Na Dan mladosti redovito posjećujemo rodnu kuću druga Tita. Doveo sam danas četiri puna autobusa omladine, a svi bihaćki srednjoškolci uključuju se u antifašističke akcije - kaže Osman Hamdukić, predsjednik bihaćkog Udruženja antifašista.

- Mi u Bihaću baštinimo antifašizam i on je ušao u sve škole, pa djeca već u osnovnoj uče o Titovom vremenu i ono im nije strano. Uostalom, mi smo i avnojevski grad, a Bihać je pokazao svoje otvoreno srce i zadnjih decenija: nema kod razlika između vjera, religija ili nacija – zaključuje on.

Sandra Džemaili, koja je na čelu mladih bihaćkih antifašista, potvrđuje nam kako ono što uče u tamošnjim školama u Kumrovcu imaju priliku da dožive u praksi.

- U našem udruženju je 450 članova i obilježavamo svaki datum vezan uz Tita i antifašizam – rekla nam je. Da mladost ne hrli u Kumrovec samo iz Hrvatskoj susjednih država, vidimo i po 17-godišnjem Mateu Novakoviću.

- Ove godine ima više mladih nego prošlih, pa vjerujem da ih Tito zanima makar o njemu slušaju samo od svojih obitelji i starijih ljudi; iz sadašnjih udžbenika povijesti ne mogu puno toga doznati. Prije se živjelo bolje i nije se pitalo jesi li Srbin, Hrvat i koje je tko vjere. Ljudi su bili socijalno sigurniji, imali su stanove. Pravu sliku o Titu mladi bi dobili kad bi stariji, od profesora nadalje, govorili više o antifašizmu, a ne da je to bila totalitarna ideologija, Broz zločinac, a ustaše hrvatski vojnici - kazao nam je mladić koji je na kumrovečkom skupu bio najmlađi govornik u svih 16 godina organiziranog obilježavanja Dana mladosti.

Kako ipak ‘nema udarca bez starca’, živi je dokaz vremešni Tit Turnšek, predsjednik Saveza udruženja boraca za vrednote NOB-a Slovenije.

Atmosfera u Kumrovcu i podrška drugova iz Hrvatske, Slovenije i Italije daju nam snagu da budemo uporni u zabrani fašističkog skupa kod Bleiburga - Mojca Koletnik iz Koruške

- Ne zaboravimo našu historiju. Bit ćemo ponosni na nju i gradit ćemo prijateljstvo među našim narodima bez obzira na političare. To što rade, to se naroda ne tiče. Zato su i skupovi poput ovog u Kumrovcu tako značajni. Klima prema antifašizmu u Sloveniji je dobra, ali i ondje raste novi fašizam. Ipak, broj članova nam ne pada: stariji umiru a mladi dolaze, pa smo svakog dana sve mlađi – kaže nam.

Dok se program odvija a na bini se izmjenjuju pjevači i folkloraši, među kojima se iskazala mlađahna pjevačica Katarina Radulović, razgovaramo s Mojcom Koletnik, potpredsjednicom Saveza koruških partizana, čije je sjedište u austrijskom Celovcu/Klagenfurtu.

- Uvijek mi je drago kad sam u Kumrovcu, pogotovo zbog atmosfere. Sve to i podrška naših drugova iz Hrvatske, Slovenije i Italije daju nam snagu da budemo uporni u zabrani fašističkog skupa kod Pliberka (Bleiburga, op.a.). Ove smo godine dobili i podršku Pokrajinske vlade Koruške da se ograniči odavanje počasti ustašama i kvislinzima. Kad smo u tome uspjeli, nastavljamo i nećemo im davati mira - rekla nam je ta naša sugovornica.

U izjavama novinarima i u govoru održanom na pozornici, predsjednik Saveza društava Josip Broz Tito Jovan Vejnović upozorio je na sramotno zadržavanje dijela slovenskih antifašista na graničnim prijelazima u Hrvatsku.

- Josip Broz Tito je bio među pobjednicima Drugoga svjetskog rata, a danas nam nude ‘thompsonizaciju’ Hrvatske, razvijaju se zastave s prvim bijelim poljem, nose se crne uniforme a mladi uzvikuju ‘Za dom spremni’. Zadatak nas koji smo se ovdje okupili je da to ne dopustimo, ali moramo biti organizirani - rekao je Vejnović, čije su riječi okupljeni popratili gromoglasnim aplauzom.

- U Kumrovcu sam očekivao puno zastava pod kojima su izvojevane najveće pobjede u povijesti našeg naroda. Ima ih koji misle da se povijest može vratiti, ali to nikom dosad nije uspjelo, pa neće ni sada. Ovdje smo se sastali zbog čovjeka koji je organizirao NOB, doveo Jugoslaviju, sve njene republike i pokrajine za pobjednički stol. Revizionisti koji sanjaju nešto drugo ništa ne znaju – kazao je na ovogodišnjem kumrovečkom skupu bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, poručivši u svom govoru da je Jugoslavija bila autoritarna, ali ne i totalitarna država. Nakon programa, Mesić je za Novosti komentirao policijske postupke vezane uz jugoslavenske zastave i socijalističke simbole.

- Mislim da se policija u to nije trebala miješati. Ovdje se evociraju uspomene na najsvjetlije trenutke naroda i naših zemalja, govori se o miru i suradnji. Zbog toga su zastave s petokrakom primjerene skupu u rodnom mjestu Josipa Broza Tita. Od njega je krenula borba, on je donio mir na ove prostore i uveo nas u veliki svijet – kazao je Mesić.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin istaknuo je da su Hrvatskoj za opstanak potrebni mladi ljudi.

- Kakav je odnos prema mladima danas? Masovno odlaze i traže perspektivu drugdje, kako zbog atmosfere u društvu tako i zbog katastrofalne privatizacije u kojoj smo ostali bez industrije – poručio je on.

- Svijet nema problema s Josipom Brozom Titom, problema ima Hrvatska. Umjesto da Tita koristimo kao brend, tjeraju nas da ga se sramimo - rekao je načelnik Kumrovca Robert Šplajt, a dožupanica Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek izjavila je kako se kumrovečkim okupljanjem poručuje da je Hrvatska nastala na antifašističkim stečevinama i da je antifašizam neosporna činjenica čak i u Ustavu RH.

Spada li u te antifašističke stečevine i policijska represija, upitali smo organizatore skupa koji su u dva navrata imali razgovore ugodne s hrvatskim ‘organima reda’.

- Na prvom smo sastanku dočekani na neuobičajen način, kao da smo privedeni. Rečeno nam je da se u Kumrovcu događaju ‘neprihvatljive stvari koje vrijeđaju osjećaje hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja’. Koje i kakve, nisu nam znali odgovoriti ni tada ni na drugom sastanku, s načelnikom općine - rekao nam je Vejnović, koji takav policijski postupak ocjenjuje kao političku diskvalifikaciju i pritisak. Da u njegovoj ocjeni ima istine, dalo se zaključiti i po tome što je ove godine u Kumrovcu bilo znatno više policajaca nego prijašnjih, pa čak i interventne policije. Uz to, na granici su zadržane neke grupe iz Slovenije, a od sudionika skupa se zahtijevalo da zastave ne nose na štapovima jer bi to navodno moglo biti opasno. Unatoč tome, petokraka i ostalih simbola socijalističke prošlosti i bivše državne zajednice bilo je u Kumrovcu kao u priči.

1/6