>

novosti logo

Kultura Kultura
Piše Dragan Jurak

Književna kritika: Evropa u nastajanju

Melania G. Mazzucco, ‘Ja sam s tobom: Brigittina priča’ (s talijanskoga prevela Ana Badurina, OceanMore, Zagreb 2019): O slavi i veličini kontinenta u 21. stoljeću odlučivat će uspješnost uključivanja migranata, a ovaj doku-roman pokriva nultu točku tog povijesnog procesa

Bijeg iz Konga Brigittu je izbacio na kolodvor Termini. Ne zna što je Italija. Pita jesu li stanovnici Rima Rimljani. Plaše je bijelci, ali još više Rimljani: za nju, kršćanku koju su školovale časne sestre, Rimljani su oni koji su ubili Isusa Krista. Spava na otvorenom, na betonu, između dva neonska znaka M, rimskog metroa i McDonald’sa, za koje ne zna što znače. Jede otpatke, smrzava se i ima povišenu temperaturu. Grupa Roma, koje ona naziva ‘lažnim bijelcima’, pokušava je silovati; bori se, viče i na kraju ostaje bez svog kovčega i četiri para novih gaćica u koje je investirala dobivenu novčanicu od dvadeset eura. Ne mogu zamisliti što znači biti u istim gaćicama tjednima, mjesecima, piše Melania Gaia Mazzucco: ‘Biti samo bespomoćna vagina.’

‘Ja sam s tobom’, doku-roman s podnaslovom ‘Brigittina priča’, komadić je migrantskog, odnosno izbjegličkog i prognaničkog mikrokozmosa. Brigitte Zebe Ku Phakua broj je u statistici. Žena, Afrikanka, trideset plus, koja ulazi među trinaest posto tražiteljica koje su u Italiji dobile puni status izbjeglica i među petnaest posto onih koje su živjele na ulici kad su predale zahtjev. Brigittu je Melania Mazzucco upoznala u centru Astalli koji financiraju pojedinci, a potporu daju talijanske, evropske i crkvene institucije. Prva ideja je bila kolektivni prikaz izbjeglica koje su pronašle utočište u centru. Priče izbjeglica i prognanika su različite; neke izmišljene, neke proračunate. Među tražiteljima azila su i oni koji izjavljuju da su ubili tetku, iz ništavnih razloga, na osnovu čega traže zaštitu od izručenja u zemlju u kojoj postoji smrtna kazna. U toj ljudskoj struji bila je i majka koja je bježeći iz Konga iza sebe ostavila četvero djece. Odluka je pala na personalizirani portret. Mazzuco je Brigittinu priču zabilježila onako kako joj je ona ispričala. U knjizi su izmijenjena imena samo onih osoba koje nisu uspjeli kontaktirati za dopuštenje da budu spomenute i onih kojima je trebalo zaštititi identitet.

Brigitte je Evropa u nastajanju. O slavi i veličini kontinenta u dvadeset i prvom stoljeću odlučivat će uspješnost uključivanja izbjeglica i prognanika u njegova društva. Doku-roman Melanije Mazzucco pokriva nultu točku tog povijesnog procesa, koji za Brigitte počinje na kolodvoru Termini. Priča o prvim tjednima u Evropi i tjednima provedenima u užasu zatvora u Kongu, udarac su u srce. U nastavku intenzitet i snaga teksta padaju, a stil Mazzucco nije novinarski uvijek najfunkcionalniji. Ali ono važno već je sadržano i proslijeđeno: i umalo da smo ‘Ja sam s tobom’ već usporedili s novinarskim romanima Svetlane Aleksijevič.

Brigittin DNK je očitan. To je DNK pojedinačne sudbine, ali i DNK velikog migrantskog vala. Ta bujica sada ulazi u sve pore Evrope: javne menze, večernje škole, autopraonice, džamije i IT tvrtke. Za deset, dvadeset ili trideset godina bit će zanimljivo vidjeti u što će se ta struja preobličiti, kako će utjecati na preoblikovanje kontinenta. Za deset, dvadeset godina bit će zanimljivo čuti nastavak priče Brigitte Zebe i njezine djece. Tada će i priča o Evropi dobiti svoj zaključak.

1/1