Novosti

Politika

Koсoвски вaкуум

Дoк кoсoвскe влaсти фoрсирajу прoцeс фoрмирaњa кoсoвскe вojскe и увjeрaвajу свoje грaђaнe дa ћe им EУ вeћ oд пoчeткa сљeдeћe гoдинe oдoбрити визну либeрaлизaциjу, српскe влaсти oкрeнулe су сe кoнкрeтизaциjи држaвнe пoмoћи Србимa нa Koсoву

Fa7fi1z44kvim317x9e1tywd7jy

Vizna liberalizacija bila bi ispušni ventil za nagomilane socijalne probleme – Mitrovica (foto Marko Djurica/Reuters/PIXSELL)

Vakuum koji je nastao u pregovorima o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine kosovske vlasti nastoje popuniti forsiranjem procesa formiranja kosovske vojske i učlanjenjem Kosova u Interpol te uvjeravanjem svojih građana da će im Europska unija već od početka sljedeće godine odobriti viznu liberalizaciju. Istovremeno, srpske vlasti okrenule su se konkretizaciji državne pomoći Srbima na Kosovu. Vlada Srbije je pod pokroviteljstvom predsjednika Aleksandra Vučića usvojila paket dodatne pomoći vrijedan oko 50 milijuna eura kojim su definirana konkretna ulaganja u infrastrukturu, zdravstvo, školstvo, poljoprivredne i industrijske projekte u svim kosovskim sredinama u kojima još ima srpskog življa.

Kosovska statistička agencija u rujnu je objavila da je na Kosovu, bez njegova sjevernog dijela s većinskim srpskim stanovništvom, anketna stopa nezaposlenosti na početku ove godine iznosila 26,5 posto, a anketna stopa zaposlenosti 28,7 posto. Kosovski statističari procijenili su da je tada na Kosovu živjelo oko 1,8 milijuna stanovnika, a stopa radno neaktivnog stanovništva iznosila je velikih 60,1 posto (među ženama 83,4, a među muškarcima 38,6 posto). Najviše zaposlenih je u trgovini (17,2 posto), zatim građevinarstvu (11,7 posto), obrazovanju (11,5 posto) i proizvodnji (10,1 posto). Među zaposlenima koji imaju ugovore o radu njih svega 18,9 posto ima ugovor o stalnom zaposlenju, dok ih 81,1 posto ima privremene radne ugovore. Crna statistička slika o (ne)zaposlenima na Kosovu još je mračnija među mladima do 25 godina kod kojih je anketna stopa nezaposlenosti dosegla 54 posto, a stopa zaposlenosti tek 28,8 posto.

No kosovska politička elita još uvijek je uvjerena da joj visoka nezaposlenost i niska zaposlenosti nisu prijetnja, pa u prvi plan gura osnivanje vojske kao krunu zaokruživanja kosovske državne samostalnosti, iako je zbog važećeg ustavnog rješenja to u ovom trenutku gotovo nemoguća misija koja negativno utječe i na proces normalizacije odnosa s Beogradom. Slično je i s učlanjivanjem u Interpol jer članstvo u njemu pretpostavlja prethodno članstvo u UN-u. Vizna liberalizacija bi pak bila ispušni ventil za nagomilane kosovske radne i socijalne probleme, no iako je Brisel konstatirao da je Kosovo ispunilo sve uvjete da mu se odobri vizna liberalizacija već od početka sljedeće godine, proteklih su dana zaredale vijesti da se tome protivi skoro polovina zemalja članica, tako da će Kosovari barem još neko vrijeme čekati dok ne budu mogli bez viza kročiti u EU i na njeno radno i druga tržišta. Pojedine kosovske humanitarne organizacije upozoravaju da bi odgađanje vizne liberalizacije moglo utjecati na radikalizaciju osiromašenog stanovništva, značajan porast ilegalnih migracija s Kosova prema EU-u, što bi neminovno pratio i rast krijumčarenja ljudi i drugih oblika kriminala.

Na kosovsku transformaciju policijskih u vojne snage, ali i na najnovije pokušaje preuzimanja vlasništva elektrodistribucije kojom na Kosovu sada upravlja Elektromreža Srbije, beogradske vlasti zasad nastoje odgovoriti dodatnim investicijskim ulaganjima u srpske sredine na Kosovu kako bi olakšale život tamošnjem stanovništvu i stvorile bolje uvjete za njihov ostanak. Na zajedničkoj sjednici Vlade Srbije s predstavnicima Srba s Kosova usvojen je plan financiranja i realizacije 79 projekata ukupno vrijednih oko 50 milijuna eura koji će biti realizirani u sljedećih 18 mjeseci. Projekte koji će se realizirati predložili su Srbi s Kosova. Među njima se ističu dvije tvornice na sjeveru Kosova, obnova i opremanje KBC-a u Kosovskoj Mitrovici i bolnice u Gračanici, industrijski i poljoprivredni prerađivački kapaciteti u gotovo svim srpskim sredinama, ulaganja u farme, turističke objekte, fakultete, škole, dječje vrtiće, vodovode i ceste… Vlada Srbije je osnovala i radnu grupu koja će izraditi i predložiti zakon o financijskoj pomoći srpskom stanovništvu na Kosovu kako bi se ona ubuduće odvijala sustavno i kontinuirano.

Nakon sjednice Vlade na kojoj je i on sudjelovalo, predsjednik Vučić je na konferenciji za novinare izjavio da će mjesec studeni biti težak za Srbiju i Srbe na Kosovu jer se, po njegovim saznanjima, vlasti u Prištini spremaju da na Dan albanske zastave 28. studenoga proglase osnivanje vojske Kosova. Vučić je pozvao kosovske Srbe da ne sudjeluju u osnivanju kosovske vojske jer je ‘Albanci formiraju ni zbog čega drugog nego da ih jednog dana iskoriste da pucaju na Srbe. Pozivam Srbe da ni na koji način ne učestvuju u tom prljavom poslu’. Vučić je dodao da su dosadašnji njegovi apeli bili uspješni jer je znatan broj Srba već napustio kosovske policijske snage koje se pripremaju za transformaciju u vojsku koja bi imala oko 5000 do 8000 vojnika.

Upitno je i kako će prištinske vlasti reagirati na realizaciju projekata koje će financirati i nadzirati beogradske vlasti u suradnji s lokalnim srpskim institucijama na Kosovu. Zbog toga ne čudi da dio srpskih medija spekulira da će se u aktualne odnose Beograda i Prištine neposredno umiješati najmoćnije zemlje svijeta. Najmaštovitiji je Blic koji najavljuje da će na obilježavanju stogodišnjice potpisivanja primirja nakon Prvog svjetskog rata u Parizu (11. studenoga) američki predsjednik Donald Tramp, ruski predsjednik Vladimir Putin, njemačka kancelarka Angela Merkel i njihov francuski domaćin Emanuel Makron saopćiti Vučiću i Tačiju kakvo mora biti konačno rješenje srpsko-albanskog spora oko Kosova. No i Blic piše da nema službenih potvrda da bi se takav sastanak svjetskih moćnika s Vučićem i Tačijem mogao održati. Srpski i kosovski predsjednik najavljuju da će na margini pariškog obilježavanja kraja Velikog rata vjerojatno razgovarati s Makronom, a tvrde da ih nitko nije obavijestio da će se i međusobno susresti kako bi dogovorili nastavak briselskog dijaloga.

Vučić je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije rekao da ga skoro mjesec dana nitko iz EU-a ili pojedinih njezinih članica nije zvao i priupitao kada će nastaviti pregovarati o normalizaciji odnosa s Prištinom. Poručio je tek da će s Makronom razgovarati o formiranju Kosovske vojske i pokušajima Prištine da mimo odredbi Briselskog sporazuma preuzme dio elektromreže kojom sada upravlja srpski EMS. Najavio je da će o rizicima tih poteza koje najavljuje Priština pisati i njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, a navodno ne zna hoće li se i s njome susresti u Parizu, kako najavljuju pojedini mediji. Tek je o njezinoj najavi da se neće kandidirati za još jedan mandat predsjednice CDU-a i da će okončati svoju političku karijeru nakon isteka sadašnjeg kancelarskog mandata Vučić rekao da ‘nije radostan zbog najavljenog povlačenja Merkel jer će se retko naići na ljude koji su tako i toliko posvećeni, koji drže do svoje reči kao Merkelova’. Zvuči kao da i Vučić očekuje da u Europskoj uniji i svijetu slijedi novo miješanje karata, pa i onih koje se tiču Balkana i srpsko-albanskog spora oko Kosova.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više