Novosti

Politika

Lajanje na Srbe

Zbog traženja statusa manjinskih samouprava za SNV i ZVO, odnosno reguliranja njihovog pravnog položaja koji proizlazi iz postojećih zakona, ponovno je u medijima i politici organizirana hajka na predstavnike Srba

Nwuvjwurl6s41b2o3lxt7usdlzm

ZVO je osnovan odlukom Vlade iz 1998. godine (foto Novosti)

Institucije Srba u Hrvatskoj, unatoč svim mogućim zakonima u kojima se tvrdi drugačije, zapravo ovise o dobroj volji svake nove vlade. Kada god to Srbi pokušaju promijeniti i podsjete Republiku Hrvatsku da ne bi bilo loše primjenjivati zakone koje je sama donijela, kao što je to nedavno učinjeno na Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća, tada se u medijima i politici organizira hajka, kojoj svjedočimo i proteklih dana. Na Velikoj skupštini je, u Izjavi o pravima Srba u Hrvatskoj, između ostalog rečeno da ‘institucije srpske zajednice, posebno Srpsko narodno vijeće (SNV) i Zajedničko vijeće općina (ZVO), moraju dobiti status manjinskih samouprava, u skladu s njihovim posebnim osnivačkim izvorištima, dokumentima s međunarodnim karakterom, Erdutskim sporazumom i Pismom namjere’.

Zapravo je nevjerojatno kako se na ovom primjeru, kao i inače kada su prava Srba u pitanju, ujedinio politički mainstream

Ta je točka izazvala žestoke reakcije, pa tako Vesna Škare-Ožbolt, nekadašnja glavna vladina pregovaračica, u Večernjaku podsjeća Srbe da oni ‘vrlo dobro znaju da im je kod pregovora o Erdutskom sporazumu jasno rečeno da o bilo kakvoj autonomiji ne može biti ni riječi’. Naravno, u Izjavi se nigdje ne spominje nikakva autonomija i to Škare-Ožbolt vrlo dobro zna, ali zašto ne podržati lov na vještice, kada se već pružila prilika. Zapravo je nevjerojatno kako se na ovom primjeru, kao i inače kada su prava Srba u pitanju, ujedinio politički mainstream. Od HDZ-ovog predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, koji pogrešno zaključuje da je ‘sve ionako regulirano postojećim zakonima’, preko SDP-ovog Arsena Bauka, koji tvrdi kako je ‘postojeći zakonski okvir kojim se uređuju prava nacionalnih manjina dobar’, do zastupnice Glasa Vesne Pusić koja je prije osam godina spriječila izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kada je ZVO tražio nešto slično i kada je ona izjavila da bi to bila ‘međurazina regionalne organizacije koja nigdje drugdje ne postoji’. Najveći biser ipak je izjava HSLS-ovog šefa Darinka Kosora, koji tvrdi da danas ‘nikakve nacionalne zajednice općina nisu prihvatljive, jer nas takvi zahtjevi vraćaju u devedesete’. Vraćaju?

Prije će biti da nas je neprovođenje zakona i dovelo u situaciju da se institucije, do jučer konstitutivnog srpskog naroda u Hrvatskoj, moraju baviti golim preživljavanjem i ovisiti o političkim vjetrovima, umjesto da se bave provođenjem zakona i sporazuma na koje je RH obavezalo i Vijeće sigurnosti UN-a. Predsjednik ZVO-a Srđan Jeremić, kojeg ovih dana nisu kontaktirali ni iz vlasti ni iz opozicije kako bi ga upitali za što se zapravo zalaže, pojašnjava to za Novosti.

- Mi samo želimo da se sa nadležnim institucijama dogovorimo o modalitetu pravne osobnosti, zato što status običnog udruženja kakav sada imamo ne odgovara dokumentima na osnovu kojih je ZVO osnovan. Osnovani smo Erdutskim sporazumom i Pismom namere Vlade RH, a delovi tih dokumenata postali su sastavni deo rezolucije Saveta bezbednosti UN-a. Konačno, sama Vlada RH donela je 1998. odluku o osnivanju, strukturi, nadležnostima i financiranju ZVO-a. Svi ti dokumenti ukazuju da ZVO ne može biti obično udruženje - kaže Jeremić.

ZVO nema članove koji plaćaju članarinu. Članovi Skupštine ZVO-a prema spomenutoj odluci Vlade iz 1998. su zapravo vijećnici u općinskim i gradskim vijećima iz redova pripadnika srpske nacionalne manjine i tamo su dok im traje mandat. Na taj način ne funkcionira niti jedna udruga u Hrvatskoj. Kakve probleme ZVO u praksi ima, vidi se na primjeru djelovanja u prosvjeti, kulturi i informiranju pripadnika srpskog naroda. Jeremić kaže da su to prioriteti djelovanja ZVO-a.

- Moramo voditi računa o prosvetnoj autonomiji naše zajednice i želimo da registrujemo manjinske škole. ZVO mora moći predlagati članove školskih odbora da bi štitio prosvetnu autonomiju. Tu je i problem voditelja nastave na srpskom jeziku i pismu u školama u kojima su direktori hrvatske nacionalnosti. Dakle, ne može direktor postavljati te ljude, jer oni ne odgovaraju direktoru da sprovode njegovu politiku, nego trebaju provoditi politiku prosvetne autonomije, koju zagovara ZVO, a ne pojedini direktori. Sada zavisimo od dobre volje tih ljudi i uspeli smo za neke škole da se dogovorimo i dobijemo članove školskih odbora na bazi dogovora sa županijom koja je osnivač. Ali ne uspevamo uvek, a ranije takvog dogovora nije ni bilo - kaže Jeremić.

Poseban problem SNV-a i ZVO-a je financiranje. Kada se govori o manjinskoj samoupravi, misli se na izbjegavanje situacije kakva je zadesila institucije Srba za vrijeme vladavine HDZ-a Tomislava Karamarka, koji je njihovo financiranje gotovo u potpunosti obustavio, zajedno s financiranjem institucija drugih manjina. Da manjinske institucije ne bi ovisile o političkim ucjenama, trebaju imati reguliran status i biti stavka u državnom proračunu. U zajedničkom reagiranju SNV i ZVO podsjetili su dušobrižnike iz vlasti i oporbe da su u svojim komentarima Izjave o pravima Srba u Hrvatskoj predstavnicima Srba pripisali zahtjeve koje oni nisu postavljali. Predstavnici Srba se u Izjavi, kako navode, samo zalažu za primjenu postojećih zakona: ‘Primjerice, traženo je da se provedu odluka Vlade RH iz 1998. i zaključak Hrvatskog sabora iz 2010., a koje se tiču ZVO-a. Isto tako traženo je da se provede i program ove Vlade koji u točki 10. 3. predviđa način reguliranja statusa SNV-a i drugih manjinskih vijeća u RH, a u kojoj se navodi: Vlada će otvoriti konzultacije s predstavnicima nacionalnih manjina u pitanjima njihova statusa, financiranja i uvjeta rada te donošenja zakona o izborima manjinskih vijeća i predstavnika.’

Umjesto konzultacija započet je, kako stoji u reakciji SNV-a i ZVO-a, ‘lov na vještice’. Od Srba se, podsjeća se, ‘ponovo nastoji proizvesti prijetnja Republici Hrvatskoj’, a sve se to radi ‘unatoč njihovim zalaganjima za uspostavljanje mira, obnovu povjerenja, mirnu reintegraciju istočne Slavonije, uspješan početak i završetak pregovora sa EU i unatoč razvoju dobrosusjedskih odnosa, posebno sa Republikom Srbijom’. SNV i ZVO od ‘političkih prijatelja i predstavnika vlasti’ očekuju da se prije nego se pridruže lovu na vještice, bolje informiraju o tome što je zaista rečeno.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više