Više od četrdeset organizacija iz nevladinog sektora i lokalne samouprave poslalo je otvoreno pismo Vladi povodom proteka šest mjeseci od razornog potresa s epicentrom u Petrinji. Od Vlade traže da hitno omogući obnovu svih stambenih i gospodarskih objekata na potresom stradalim područjima Sisačko-moslavačke i drugih županija, bez obzira na njihov status legalnosti.
"Ovo smo prepoznali kao kritični faktor pravodobne i pravedne obnove, a time i opstanka ove osiromašene i depopulirane regije. Dvije godine od isteka roka za podnošenjem zahtjeva preko 90% gospodarskih i blizu 80% stambenih objekata na području potresom najjače pogođene Sisačko-moslavačke županije još uvijek nije legalizirano", upozoravaju, naglasivši da je postojećim Zakonom o obnovi onemogućena obnova tisućama kućanstava i poljoprivrednika koje se time izlaže riziku siromaštva, nesigurnih stambenih uvjeta, ako ne i beskućništva i iseljavanja.
Ukoliko se ne iznađe korektivno rješenje, obnova će u ovoj regiji umjesto razvoja i modernizacije de facto pospješiti divlju gradnju – trend kojeg nacionalni projekt legalizacije ovdje nije uspio niti ublažiti, kamoli preokrenuti u korist pravne države i sigurnosti građana.
Pojašnjavaju da su se na slanje pisma odlučili nakon uvida na terenu. "Postalo je očito da oni koji do 30. lipnja 2018. nisu predali zahtjev za legalizacijom danas ne mogu konkurirati za natječaje financijske potpore ili donatorske programe – zakonitost srušenog preduvjet je izgradnje novog objekta. To je i akutni uzročnik izuzetno malog broja prijava poljoprivrednika na Mjeru 5.2.1 za obnovu gospodarskih objekata; zbog toga su i privatni donatorski programi gradnje prisiljeni odbijati socijalne ugrožene stradalnike – inače bi bili prisiljeni da i sami krše zakon. Naime, postupak naknadne legalizacije izuzetno je kompliciran i skup te ne može niti u teoriji obuhvatiti sve srušene domove, stoga je u praksi obnove i neprimjenjiv. Smatramo da nam je nužan radikalni iskorak prema hitnoj legalizaciji stambenih i gospodarskih objekata, primarno u SMŽ, kojoj bi obnova trebala biti i akcelerator razvoja. To je i jedini način da se izbjegne sistemska diskriminacija u pristupu obnovi, stambeni i ekonomski kolaps, kao i novi val iseljavanja", stoji u pismu.
Stoga od Vlade traže da kao najbrže, “vatrogasno rješenje” donese Uredbu, kao nadopunu Zakonu o obnovi, da se objekti stradali u potresu izuzimaju od obaveze legalnosti u skladu sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i Zakonom o gradnji, sve do zakonskih izmjena i pokretanja novog projekta legalizacije na potresom stradalim područjima, što je i prilika za pojednostavljenje procedura i jačanje tehničke pomoći građanima.
Predlažu da Vlada i Sabor razmotre i ambicioznije rješenje kojim bi se obnova iskoristila za cjelovito uređenje imovinsko-pravnih odnosa u ovoj stradaloj županiji i omogućavanje naknadnog podnošenja zahtjeva za legalizacijom i nakon 30. lipnja 2018. "Naime, u obnovi i revitalizaciji potresom razrušenog područja svaka neoštećena i uporabljiva zgrada, kuća ili štala u kojoj se može živjeti, a može je se i legalno kupiti/ prodati ili iznajmiti, vrijedan je resurs koji smanjuje trošak obnove i podiže gospodarsku vrijednost regije. Ukoliko se Vlada i Sabor odluče za ovo rješenje, predlažemo da u okviru priznatih troškova obnove omogući pokrivanje dopunskih troškova vezanih uz izradu tehničke dokumentacije za prethodno nelegalne objekte", upozoravaju.
Kao treći mogući način rješavanja ove prepreke obnovi, traže i izmjenu Zakona o gradnji s novim, aktualnim datumom presjeka za opću legalizaciju, temeljem nove avionske snimke zatečenog stanja kao osnove za izuzeće od legalizacije svih prethodno izgrađenih objekata, u skladu s člankom 175. Zakona o gradnji koji se odnosi na zgrade starije od 15. veljače 1968.
Upozoravaju da bez efikasne podrške građanima, obnova ne može uspjeti, tako da je nužno osigurati adekvatne kapacitete javnih službi i administrativne pomoći građanima u pripremi zahtjeva te prateće tehničke dokumentacije u procesu obnove, koje treba uvrstiti u priznate troškove obnove o trošku državnog proračuna i fondova EU. Jedino se tako može premostiti i informacijski, tehnički i financijski jaz koji je ranije onemogućio legalizaciju u ovoj regiji. Kako bi se građane informiralo i usmjerilo, nužno je osigurati djelotvornu multiresornu terensku podršku putem centara za obnovu i povezanih mobilnih timova u svim regionalnim centrima (Petrinja, Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Gvozd, Dvor).
"Od premijera, svih članova Vlade i svih saborskih zastupnika tražimo i očekujemo da se u skladu sa svojim ovlastima, ali i sa svojom savješću, angažiraju na tome da gorući problem nelegalne gradnje kao prepreke obnovi riješi što prije, a svakako do ljetne stanke Sabora. Ukoliko izgubimo šansu za obnovu koju nam pruža suho i toplo ljeto, deseci tisuća naših sugrađana neće moći dobiti pomoć za obnovu svojih kuća i štala. To znači da će mnogi od njih i sljedeći Božić i Novu godinu dočekati očajni, na rubu iseljenja. Baš sada je čas za brzu političku akciju, a time i za spas Banije“, zaključuje su u pismu koje su potpisali ADRA Hrvatska, ALD – Agencija lokalne demokracije Sisak, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, CGI – Centar za građanske inicijative, CMS – Centar za mirovne studije, CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, Dkolektiv – Organizacija za društveni razvoj, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Dugine obitelji, GONG, Grad Sisak – Kristina Ikić Baniček, Grad Glina – zamjenica gradonačelnika Branka Bakšić Mitić, Hrvatski centar za razvoj volonterstva, Hrvatski savez stanara – građana EU, Humanitarna udruga Ljudi za ljude, Inicijativa mladih za ljudska prava, Inicijativa nezavisnih volontera, Inkluzivna kuća Zvono, Kuća ljudskih prava, Matica hrvatskih sindikata, MMH – Mreža mladih Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Općina Dvor – načelnik Nikola Arbutina, Općina Gvozd – načelnik Milan Vrga, Općina Donji Kukuruzari – zamjenik načelnice Dalibor Kukuruzar, PGP – Projekt građanskih prava, Pravo na grad, Protagora, Rehabilitacijski centar za stres i traumu, Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, SLAGALICA – Zaklada za razvoj lokalne zajednice, SNV – Srpsko narodno vijeće, SOLIDARNA – Zaklada za ljudska prava i solidarnost, SSSH – Savez samostalnih sindikata Hrvatske, U dobroj vjeri, Udruga Ambidekster, Udruga IKS, Udruga Oaza, Udruga za samozastupanje, ZAMAH – Regionalna zaklada za lokalni razvoj, Ženska soba – Centar za seksualna prava i Ženska udruga Izvor.
