>

novosti logo

Društvo Društvo

Leksikon tranzicije: Gentrifikacija

Pojedina gradska naselja – mahom infrastrukturno zapušteniji kvartovi naseljeni nižom srednjom i radničkom klasom, umirovljenicima, alternativno-kulturnim umjetnicima, aktivistima… – postupno ali sigurno preuzimaju pripadnici viših klasa

GENTRIFIKACIJA; ekonomsko-urbanistički fenomeni i procesi, ubrzani od 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća, kojima pojedina gradska naselja – mahom su to infrastrukturno zapušteniji kvartovi naseljeni nižom srednjom i radničkom klasom, umirovljenicima, mlađim boemima, alternativno-kulturnim umjetnicima, aktivistima i skvoterima… – postupno ali sigurno preuzimaju pripadnici viših klasa, što rezultira promjenama populacijskog i općedruštvenog profila tih dijelova grada.

Doseljenjem imućnijih u takve kvartove – pored neizbježnih demografskih transformacija – započinju i tektonske društvene mijene pod diktatom interesa kapitala. Ruše se stare kuće i potleušice, a grade nove rezidencijalno-poslovne zgrade; nekadašnji industrijsko-proizvodni prostori privatiziranih, pokradenih pa uništenih fabrika, sada postaju poslovne prilike za biznis nekretninama; projektiraju se atraktivni stanovi, popularni loftovi, niču coworking hubovi i labovi, fitnesi, saloni za masažu i njegu tijela… Preseljenjem yuppieja i hipstera na ta mjesta, artikulira se potrošačko-poduzetnička klima u njima. Otvaraju se jednostavni, kreativno i ‘otkačeno’ uređeni restorani s fusion food menijima, galerije suvremene umjetnosti, dizajnerski brend butici, dućani s organskom, vegetarijanskom i veganskom hranom, odvjetnički i arhitektonski uredi, privatne medicinske klinike… Za njima pristižu poslovnice banaka, korporacija i osiguravajućih kuća, posljedično rastu cijene stambenih kvadrata i najamnine. Stanovništvo s nižim primanjima više si ne može priuštiti cijenu života u gentrificiranim kvartovima i u relativno kratkom vremenu bitno se mijenja socijalno-klasna struktura tih dijelova grada.

Proces je globalnog karaktera i glavne premise su mu zajedničke, bilo da svjedočimo gentrifikaciji distrikta Mission u San Franciscu i njenim posljedicama za tamošnju lokalnu meksičku populaciju; berlinskim četvrtima Kreuzberg i Neukölln s tradicionalno turskim stanovništvom; ili recentnoj gentrifikaciji kvarta Vračar u tranzicijskom Beogradu i cijeni koju time plaćaju autohtoni vračarski Romi te ostaci tamošnje osiromašene, deprivirane radničke klase iz vremena negdašnjeg jugoslavenskog socijalizma.

Što je na djelu, koja i kakva tranzicijska stvarnost, lako može provjeriti i znatiželjnik u Zagrebu: neka sjedne u tramvaj jedanaesticu i proveze se od Črnomerca do Dupca te usporedi urbane gradske vizure između trgova Kvaternikovog i Tuđmanovog na jednoj strani, s prizorima društvene stvarnosti koji tim trgovima prethode, odnosno slijede, te će steći jasan dojam o čemu je riječ kada pišemo o gentrifikaciji.

1/1