>

novosti logo

Društvo Društvo

Leksikon tranzicije: Rodna ideologija

Rodna je ideologija kao ideološka alatka naročito došla do izražaja 2017. s agresivnim, ali u konačnici neuspješnim, pritiscima spomenutih društveno-političkih aktera na hrvatsku vladu da ne ratificira Istanbulsku konvenciju

RODNA IDEOLOGIJA; pojam koji naširoko cirkulira zadnjih dvadesetak godina, a dolazi iz legla vrlo nazadnih i ideološki desno orijentiranih društvenih protagonista, kvazi-civilnih udruga i političkih opcija koje globalno promiču retrogradne ideje i prakse novog-starog konzervativizma poput tradicionalnog odnosa muškaraca i žena, njihovih ‘zauvijek Bogom danih’ identiteta, braka i obitelji. U tom kontekstu kovanicom rodna ideologija žele se ocrniti, obezvrijediti, negirati te na koncu dokinuti sve one vrijednosti i prava koji su izboreni liberalnim socijalno-kulturalnim i političkim borbama kroz 20. stoljeće na tzv. Zapadu, a tiču se društveno ravnopravnijih odnosa između muškaraca i žena, većih seksualnih sloboda, prava na abortus, izbora rodnih identiteta i tomu slično.

Ultrakonzervativcima na bojišnici zvanoj rodna ideologija posebno je problematično nasljeđe tzv. drugog vala feminizma, odnosno cjelokupna tradicija ženskih prava i pokreta vrijednosno izraslih na čuvenoj tezi Simon de Beauvoir polovicom prošlog stoljeća – koja je kroz nekoliko proteklih desetljeća postala klasični trop feminističke teorije – ‘žena se ne rađa, ženom se postaje’. U najkraćem, za razliku od prirodno-anatomske datosti spola, rod je socijalno konstruiran identitet, rezultat je kompleksnih političkih, ekonomskih i kulturalnih procesa, određen je gustom mrežom institucionalnih, odgojnih i radnih praksi, edukativnih modela, socijalizacijskih formi, društvenih antagonizama…

Hrvatska i regija, naravno, nisu ostale izvan dosega negativnih trendova kada je o rodnoj ideologiji riječ. U Hrvatskoj ovim terminom barataju ekstremne konzervativne udruge i pojedinci koji se pokušavaju ugurati pod pojam civilnog društva, potom radikalno desni politički subjekti, ali i uskogrudni intelektualci i neki članovi akademske zajednice te, naravno, Katolička crkva. Ciljevi su im ograničiti prava žena na vlastito odlučivanje o abortusu, suziti i tradicionalno definirati pojam braka (isključivo kao zajednicu muškarca i žene), limitirati prava homoseksualaca, lezbijki, transrodnih osoba…

Rodna je ideologija kao ideološka alatka naročito došla do izražaja 2017. s agresivnim, ali u konačnici neuspješnim, pritiscima spomenutih društveno-političkih aktera na hrvatsku vladu da ne ratificira Istanbulsku konvenciju, to jest Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Teze o rodnoj ideologiji počivaju na antiznanstvenim i kontraprosvjetiteljskim tlapnjama, negiraju već decenijama prihvaćene uvide, analize i zaključke te time ciljano doprinose daljnjoj retradicionalizaciji i jačanju nazadnosti u društvu.

1/1