>

novosti logo

Intervjui Intervjui
Piše Mirna Jasić

Lidija Jagarinec Nećemo privatnike

Potrebno je intenzivno raditi na osvješćivanje javnosti, a posebno odgovornih ljudi da se proizvodnja koja je od strateškog interesa, koja je jednako važna u ratu i u miru i koja obuhvaća i plazmu dobrovoljnih davatelja iz cijele Hrvatske, nikako ne smije prepustiti privatnicima

Povodom aktualne situacije u Imunološkom zavodu, razgovarali smo s Lidijom Jagarinec, povjerenicom Sindikata energetike, kemije i nemetala.

Kakvo je situacija u Imunološkom zavodu?

Situacija je i dalje neizvjesna i napeta. Plaće za kolovoz i rujan isplaćene su prošli tjedan, s time da su s plaćom za kolovoz uplaćena sva dospjela dugovanja prema državi, dakle porezi i doprinosi za kolovoz, rujan i listopad, dok su radnici dobili neto iznos samo za kolovoz. Plaća za rujan isplaćena je u petak, 12. prosinca i osjetno je manja zbog poreza. Slijedeća zaostala plaća očekuje se idući tjedan, no, naravno, ona ovisi o priljevu financijskih sredstava od prodaje naših proizvoda bolnicama. Sa zadnjom isplatom izvršit će se nivelacija poreza, tako da se nadamo da će se onaj manjak izravnati. Gotovo sa stopostotnom sigurnošću tvrdim da će plaća za studeni ići u siječnju iduće godine, a daljnja dinamika isplate ovisi o sredstvima.

Zbog čega je bitno da se Imunološki ne privatizira?

Potrebno je intenzivno raditi na osvješćivanje javnosti, a posebno odgovornih ljudi da se proizvodnja koja je od strateškog interesa, koja je jednako važna u ratu i u miru i koja obuhvaća i plazmu dobrovoljnih davatelja iz cijele Hrvatske, nikako ne smije prepustiti privatnicima. Nažalost, privatnik će raditi samo za svoju dobit, prodati onome tko bolje i brže plati, neće ulagati u proizvodnju, nego unovčiti ono što smo godinama gradili, istraživali i štitili. Da je tome tako dokazuje i prodaja Plive, čime smo izgubili dobar dio lijekova koje smo imali u Hrvatskoj, na primjer Penicilin za intramuskularnu primjenu, koji sada kupujemo iz Srbije.

Koliko Hrvatska time gubi?

Važno je naglasiti da Imunološki zavod u svojoj proizvodnji koristi sirovinu biološkog podrijetla, koja sa sobom nosi i određene rizike, koja nikada nije ista i rezultat je zdravlja, stila, načina života. Proizvodnja lijekova iz krvi ne može se zamijeniti umjetnim niti kemijskim načinom proizvodne budući da antitijela koja se nalaze u našoj krvi najčešće nisu kompatibilna s antitijelima koja se nalaze u krvi ljudi koji žive na drugim kontinentima.

Kao turistička zemlja imamo sreću da sami proizvodimo antiserume i antitoksine te da ne ovisimo o narudžbama i dostupnosti na tržištu, pa kod ugriza zmija imamo odmah dostupan i serum. Nedavno smo svjedočili prirodnoj katastrofi, poplavi. Tada smo u poplavljena područja distribuirali sve raspoložive doze cjepiva protiv tetanusa i difterije, a da smo očekivali interventni uvoz, još bi danas čekali na njega.

Načelo samodostatnosti podrazumijeva da zemlja proizvede dovoljno za svoje potrebe. Sretna i zdrava je zemlja koja ima vlastitu proizvodnju. Kada bi takvu proizvodnju bilo jednostavno pokrenuti, svaka bi zemlja imala svoju, a mi smo tek jedna od rijetkih koje imaju tu privilegiju, no i to želimo srušiti. Nadalje, imamo cjepni soj za kojim luduje cijeli svijet, kojeg je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila najboljim. Imamo biološko oružje u svojim rukama, a zbog gluposti ga prepuštamo u privatne ruke ili, bolje rečeno, džepove.

Kako je najavljeno, u pripremi je odluka o početnoj cijeni, broju dionica i provedbi postupka javnog prikupljanja obavezujućih ponuda za Imunološki zavod, koja će biti upućena Vladi.

Nema još ni početne cijene dionica ni kriterija. Oni jesu u izradi, no još nije ništa gotovo, pa ne mogu komentirati. Mogu se samo ponavljati i po stoti put kazati da je 1990-ih godina napravljena glupost kada je netko takvu vrstu proizvodnje svrstao u trgovinu i dozvolio osnivanje trgovačkog društva. U svijetu su takve ustanove pod ingerencijom ministarstva obrane i njima rukovode generali-pukovnici. Kako će se naša Vlada očitovati, da li će razmišljati o zdravlju, prevenciji i liječenju ljudi, ne znam.

Što čeka Imunološki zavod u budućnosti?

Imunološki ima budućnost, ali nužna su ulaganja koja mora provesti država, a s njima već kasni, iako je kroz direktore i nadzorne odbore znala da uvjeti u kojima radimo ne zadovoljavaju suvremenu farmaceutiku. Ispada da smo još prije desetak godina trebali uložiti deset kuna kako bismo danas mogli brati desetke tisuća kuna, no lakše je bilo pustiti dokle ide i ne razmišljati o posljedicama, koje sada dolaze na naplatu. Imunološki je složena priča i ako nestane tek će se tada vidjeti prave posljedice i osjetiti manjak kvalitete i sigurnosti te stvaran trošak, koji će doslovce gutati novac poreznih obveznika, odgađati operacije itd.

1/1