Novosti

Društvo

Lijek za rak

Sve je izvjesnije da će se cjepiva razvijena u cilju postizanja imuniteta protiv bolesti Covid-19 u budućnosti moći uspješno koristiti i za liječenje nekih najtežih bolesti, uključujući i karcinome

Large cjepiva

Istraživanja o ovoj tehnici započela su još 1970-ih, ali za njih nije bilo financijskog interesa (foto Armin Durgut/PIXSELL)

Portal agencije Bloomberg objavio je nedavno najnovije informacije koje se tiču efikasnosti takozvanih messenger RNA (mRNA) vakcina razvijenih u cilju postizanja imuniteta protiv bolesti Covid-19, a koje proizvode američka kompanija Pfizer u suradnji s njemačkim laboratorijem BioNTech, također i američka Moderna i njemačka kompanija CureVac N.V.

Prema tim informacijama, sve je izvjesnije da će se u budućnosti takva cjepiva moći uspješno koristiti i za liječenje nekih najtežih bolesti, uključujući i karcinome. Za razliku od klasičnih cjepiva na bazi oslabljenih ili umrtvljenih virusa koji prilikom ulaska u organizam aktiviraju imunološku reakciju, mRNA cjepiva koriste nukleinske kiseline koje stanicama šalju poruke da stvaraju točno određene proteine. U susretu s virusom, ti se proteini aktiviraju i "omatanjem" oko viralnog dijela ribonukleinske kiseline, u ovom slučaju virusa SARS-CoV-2, sprječavanju njegovo repliciranje. Ono što ih čini obećavajućima za liječenje drugih bolesti, navodi Bloomberg, njihova je sposobnost da stanice instruiraju da proizvode bilo koji protein, uključujući i antigene drugih bolesti.

Istraživanja o ovoj tehnici započela su još 1970-ih, no kako u tom trenutku za njih nije bilo financijskog interesa, pala su u zaborav sve do 1990-ih, kada se, međutim, ustanovilo da u pokusima na životinjama mRNA u pravilu izaziva upale sa smrtnim ishodom. Jedna od pionirki istraživanja ovih supstanci biokemičarka je mađarskog porijekla Katalin Karikó, koja se time počela baviti još sredinom 1970-ih u Mađarskoj. Kasnije je emigrirala u Ameriku, gdje je nastavila svoja istraživanja na Sveučilištu Pennsylvania, ali je 1995. degradirana jer su joj aplikacije za grantove konstantno odbijane.

Desetak godina kasnije njezin rad, u kojemu je u međuvremenu riješila problem fatalne upalne reakcije, pročitao je znanstvenik na Sveučilištu Stanford, koji je kasnije osnovao kompaniju Moderna, kao i njemački bračni par Uğur Şahin i Özlem Türeci, osnivači BioNTecha, oboje onkolozi. Oni su potom angažirali Karikó da im pomogne razvijati lijekove za rak temeljene na mRNA tehnologiji, kojima se sada predviđa veliki uspjeh, naročito nakon što je kompanija proizvela cjepivo za koronavirus. Također, pojavile su se i glasine da će Karikó biti nominirana za Nobelovu nagradu.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više