Na popunjavanju lijevo-liberalne praznine koja se sve više širi postepenim, ali uvjerljivim rasapom SDP-a, ovih dana intenzivno radi nekoliko stranaka koje se sastaju u subotu na šibenskom festivalu Fališ, gdje će javno predstaviti ‘Šibensku deklaraciju’, normativni dokument za moguće daljnje zajedničko djelovanje. Inicijator ideje Dragan Markovina iz Nove ljevice kaže kako su operativno prvi pozvali ljude ‘potpuno otvorenog srca i sa željom da tamošnje okupljanje, razgovor i potpisivanje deklaracije budu prekretnica na lijevoj sceni’. U Šibeniku, koji je izabran zbog reputacije festivala Fališ, okupit će se tako Nova ljevica, Radnička fronta, Orah i SRP. Iako su bili pozvani, Laburisti i Zagreb je naš deklaraciju neće potpisati.

Laburisti, koji podsjećaju na to da su sličnu inicijativu pokušali provesti prije dvije godine, za sada su rezervirani.

U Šibeniku nećemo potpisivati koalicijske sporazume. Deklaracija je ujedinjavanje na sadržajnim principima – ističe Katarina Peović Vuković iz Radničke fronte

- Kako su Hrvatski laburisti – Stranka rada stranka koja ima svoja tijela koja provode odluke, potrebno je prijedlog deklaracije predstaviti našim tijelima kako bismo kroz raspravu donijeli konačnu odluku. Predsjednik stranke David Bregovac trenutačno nema mandat potpisati navedenu deklaraciju, no navodi kako je inicijativa hvale vrijedna te da je većina točaka deklaracije dio statuta Hrvatskih laburista – Stranke rada - kaže za Novosti Maja Ilčić iz Laburista.

Stranka Zagreb je naš, koja je na lokalne izbore u Zagrebu išla zajedno s Radničkom frontom, Novom ljevicom, Orahom i strankom Za grad, ovaj put je odlučila zaobići okupljanje, a na naš upit odgovorili su kako ne bi komentirali inicijativu.

U sadržajnom smislu, ‘Šibenska deklaracija’ konstatira stanje u državi ukazujući na probleme nekonsolidirane ekonomije i politike, na slab otpor neokonzervativnom valu, na gušenje slobode medija i prava manjina te na politički sustav u kojem zastarjelim strankama povlađivanja kroz socijalne beneficije i klijentelizam služe samo kao glasačka mašinerija za zadržavanje političkih pozicija. Nova lijeva paradigma koja je predstavljena kroz ‘Šibensku deklaraciju’ podrazumijeva pak promjene u sferi decentralizacije, ekonomske sigurnosti građana, socijalnih politika te shvaćanja ulaganja u kulturu i sport ne kao troška nego kao investicije. Na vanjskopolitičkom planu naglasak je stavljen na suradnju među narodima i na smanjenje proračuna za vojsku. Formalno, riječ je o tekstu koji je široko postavljen i tek, kako mu i sam oblik sugerira, deklarativno određuje što i kako bi trebalo napraviti.

- Sve stranke koje su potvrdile svoj dolazak u Šibenik gotovo u potpunosti dijele iste vrijednosti i načela političkog djelovanja, uz određene razlike koje postoje, ali su znatno manje od onoga što nam je zajedničko - smatra Dragan Markovina iz Nove ljevice.

Na pitanje koje su im točke u deklaraciji najvažnije, i Nova ljevica i Orah naglašavaju spomenute točke iz deklaracije, dok se u SRP-u uglavnom ograničavaju na ekonomsku sferu, uz nešto drugačiju terminologiju, naglašavajući kako je SRP klasno profilirana stranka.

- Zalagat ćemo se da u javnost pošaljemo jasnu poruku po čemu se, između ostalog, razlikujemo od SDP-a. Po pitanju odnosa prema radništvu SDP definitivno nije ljevica. Dva puta su bili na vlasti, oba puta su mijenjali zakon o radu, oba puta na štetu radnika. No SDP je zadržao neke elemente lijevog svjetonazora kao što su antifašizam, prava žena, prava manjina i slično, pa ga šira javnost percipira kao lijevu stranku. Lijevi blok, da bi bio prepoznat, po našem mišljenju treba snažnije naglasiti svoje klasno opredjeljenje. Mi se ne trebamo obraćati građankama i građanima, jer građanin je i Todorić i njegov skladištar, trebamo se obraćati ljudima koji žive od svog rada. Živimo u kapitalizmu koji nije nikakva idila zajedništva i jedinstva. Kapitalističko društvo je klasno društvo, društvo u kojem većina živi ili pokušava živjeti od svog rada i u kojem manjina živi od tuđeg rada. U fokus javnosti, prvenstveno radništva, moramo vratiti klasna pitanja: svijest o klasi, o klasnim interesima, o klasnoj borbi. Po tome bi lijevi blok bio jasno prepoznatljiv. SRP će se i dalje, svakom prilikom, za to zalagati - kaže za Novosti Vesna Konigsknecht iz SRP-a.

U Radničkoj fronti pak upozoravaju i na mitove o stvaranju poduzetničke klime i spasu koji dolazi izvana. Svjesni međusobnih razlika, iz svih stranaka, kako to obično na početku objavljivanja suradnje biva, gledaju optimistično na početak povezivanja, no i oprezno u smislu jasnog definiranja okvira zajedničkog djelovanja.

Kratkoročni cilj bi bio usuglašavanje zajedničkih politika, srednjoročni stvaranje lijevog bloka, a dugoročni postizanje rezultata kojima ćemo moći utjecati na donošenje odluka i političke procese – kaže Dragan Markovina

- U Šibeniku nećemo potpisivati koalicijske sporazume. Deklaracija je ujedinjavanje na sadržajnim principima - govori Katarina Peović Vuković iz Radničke fronte.

Mladen Novak iz Oraha kaže pak kako vjeruje da ovo znači ‘stvaranje prostora za moguće koalicije, što će ovisiti o svim sudionicima’.

- Nadam se da se možemo izdići iznad vlastitih i stranačkih interesa i stvoriti dobru podlogu za čvršću suradnju. Naravno da ima tema oko kojih se nećemo i ne moramo složiti, ali onaj dio oko kojeg imamo suglasje i koji je sigurno bitniji za građane Hrvatske može i mora biti prioritet. Ako to uspijemo, ima nade da nešto konkretno i postignemo - kaže Novak za Novosti.

U SRP-u smatraju da bi zajednički izlazak na izbore za Europski parlament svim okupljenim strankama mogao donijeti samo korist.

- To je, naravno, načelni stav, detalji trebaju biti dogovoreni - kaže Vesna Konigsknecht, a optimističan u tom smislu je i Markovina koji smatra da samo okupljanje i potpisivanje deklaracije ‘jasno sugerira daljnje zajedničko djelovanje za koje ne bi bilo čudno da rezultira dogovorom o zajedničkom izlasku na izbore’.

Za Markovinu ovo bi trebao biti ‘prijelomni korak u nacionalnoj suradnji na ljevici’, a sam dokument ima dva cilja, prvi je poslati poruku široj javnosti da ljevica postoji i ‘da su svi ljudi i stranke na ljevici svjesni težine situacije te da će sukladno tome zajedno politički djelovati’, a drugi da se predstave ključni sadržaji lijevih politika s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim ciljevima.

- Kratkoročni cilj bio bi povezivanje i usuglašavanje zajedničkih politika, srednjoročni stvaranje lijevog bloka, a dugoročni postizanje rezultata kojima ćemo moći utjecati na donošenje odluka i političke procese u zemlji - kaže Markovina.

‘Šibensku deklaraciju’ ove će subote predstaviti četiri stranke, no ona je otvorena ne samo za političke stranke, već i za druge inicijative i organizacije. Iz Radničke fronte i Oraha se ne žele izjašnjavati o tome koje bi druge stranke ili organizacije željeli vidjeti kao potpisnice deklaracije.

- Ono što je dobro u vezi deklaracije jest da ona pruža teren za širok razgovor o sadržajima lijevih politika - kaže Peović Vuković.

U SRP-u pak imaju neke ‘favorite’ među sindikatima, no uz određenu ogradu.

- Nadamo se da će nas prepoznati udruge poput BRID-a te da ćemo jasnim klasnim određenjem i zalaganjem za radnička prava privući pozornost sindikalnih povjerenika i aktivista. Odnos ljevice i sindikata je zapušten, čak napušten. Lijevi blok, po našem mišljenju, dijalog sa sindikatima treba obnoviti i njegovati. SRP ne idealizira sindikate, daleko su od idealnog, ali sindikati su trenutno jedina brana koja radnike štiti od bezočnog izrabljivanja. SDP je u tome gadno podbacio, sami sindikalisti, s kojima SRP održava dobre odnose, smatraju da ih je izdao. Lijevi blok bi i tu trebao napraviti jasan iskorak. Obnova suradnje sa sindikatima bi koristila i njima i nama, da i jedni i drugi budemo bolji, jer prostora za poboljšanja uvijek ima, a definitivno bi koristila radnicima, svima koji žive od svog rada - kaže Konigsknecht.

A i Dragan Markovina je po pitanju proširenja potpisnika i potpisnica optimističan.

- Platforma je u potpunosti politička, ali ne samo da je otvorena za druge potpisnike, bilo stranke, bilo pojedince s ljevice, nego je njihovo priključivanje nešto što priželjkujemo. O ovome smo razgovarali s mnogim istaknutim pojedincima i aktivistima na ljevici, a od političkih stranaka koje bismo još voljeli vidjeti u ovoj inicijativi izdvojio bih Zagreb je naš koji smo, uostalom, i pozvali u Šibenik - kaže Markovina.

Konkretan politički angažman znači i borbu s nekim drugim novonastalim platformama i pojedincima koji najavljuju izlazak u političku arenu. Amsterdamska koalicija, savez Glasa, IDS-a i donedavno stranke Pametno, ciljala je na liberalni dio glasačkog tijela izmrcvarenog SDP-a, onaj dio koji je neopterećen ekonomskim nejednakostima. A u posljednje vrijeme javljaju se i pojedinci, javne ličnosti poput Dalije Orešković, bivše predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, izrazito popularne u javnosti po svom minulom radu, te suca Trgovačkog suda Mislava Kolakušića, poznatog po kritiziranju koruptivnih praksi unutar pravnog sistema. Odnedavno je tu i Bojan Glavašević, istaknuti i aktivni saborski zastupnik koji je upravo izašao iz SDP-a. Na pitanje da li su im ove stranke i pojedinci moguća konkurencija ili potencijalni suradnici, Markovina odgovara:

- Od svih nabrojanih, jedino Bojana Glavaševića možemo smatrati nekim tko dolazi s ljevice. Amsterdamska koalicija, koje ionako više nema, predstavlja čisti liberalni centar, a Dalija Orešković nema jasno formuliranu politiku. Na kraju krajeva, na izbore u prvom redu izlaze stranke, a novih stranaka i dalje nema, pa je besmisleno da nagađamo bi li nam bile konkurencija. Svakako, stranke koje smo pozvali u Šibenik predstavljaju istinsku ljevicu u zemlji.

No na pitanje što je sa SDP-om, strankom s kojom je Nova ljevica zajednički izašla na posljednje kotarske izbore u Splitu, Markovina suzdržano odgovara.

- Da je SDP doista provodio lijevu politiku, gotovo je posve izvjesno da nijedna od ovih stranaka ne bi bila osnovana. Kako sada stvari tamo izgledaju, od toga neće u skorije vrijeme biti ništa. Ukoliko se to čudo dogodi i ta se stranka konsolidira te u punom smislu riječi postane lijeva, bilo bi besmisleno pokazati bilo kakvu isključivost. No to ni blizu ne izgleda kao moguće - kaže Markovina.

Bilo kako bilo, ‘Šibenska deklaracija’ neobavezujući je tekst s čijim sadržajem bi se, s obzirom na općenitu narav formulacija, lako složio bilo koji lijevo progresivni pojedinac. Ona može biti prvi korak u povezivanju lijevih opcija, no beznačajan ako ne dovede do sljedećih razina suradnje koje uključuju usuglašavanje oko razlika na provedbenim planovima pojedinih politika, ali i suzbijanje ega koji nerijetko na lijevoj sceni nisu zanemarivi.