Koliko su epidemija koronavirusa i ograničenja koja nam je donijela utjecali na život ljudi u Glini, pogotovo u ovim zimskim uvjetima?
Epidemiološke mjere zaštite utjecale su na život u cijelom svijetu, pa tako i ovdje u Glini, gdje trenutačno u prosjeku imamo po petero novooboljelih dnevno. Bez obzira na to što smo relativno mala sredina, ograničenja se, primjerice, vide u redovima pred trgovinama i u tome da je teže doći do liječnika, jer su, opravdano, u velikoj mjeri onemogućeni ulasci u ambulante i domove zdravlja. No iako su trgovine dobro opskrbljene i na njihovim policama zasad ne manjka robe, problem je u tome što je mnogima izvan Gline teško doći do gradskog središta, pogotovu onima čija su sela udaljena desetak i više kilometara od prvog opskrbnog centra. Ni inače ti ljudi nemaju organiziran javni prijevoz, pa se moraju osloniti na taksi-službe, a te su usluge veoma skupe i većini nedostupne, jer mahom imaju minimalna i za normalan život nedostatna primanja. Moram istaknuti i to da ovdje nemamo ni dobro organiziranog javnog prijevoza za školarce, pa se i to rješava s privatnicima.
Zato i jest pokrenut SNV-ov projekt "Od vrata do vrata": znate li kakvi su prvi rezultati u glinskom i drugim povratničkim krajevima Hrvatske?
Dugo smo unutar srpske zajednice bili svjesni tog problema, pa je konačno nađeno prihvatljivo rješenje barem za tri povratničke općine - Glinu, Benkovac i Donji Lapac. Tako je ovim projektom tim sredinama omogućeno da svi koji žive dalje od urbanih središta, budu besplatno prevoženi do dućana, liječnika, banke, pošte i sličnih sadržaja. Kroz dva mjeseca provođenja, pokazalo se da je cijela stvar pun pogodak. Ljudi su, doduše, isprva bili malo nepovjerljivi, jer nisu navikli na to da je nešto besplatno, pogotovo prijevoz. Na glinskom je području u projekt uključeno 56 korisnika i svi su oni presretni što im je omogućena važna potreba što ne moraju platiti.
Jesu li pripadnici zajednice uključeni u još koji projekt? Koliko im se pomaže kroz humanitarne akcije?
Naši su ljudi kao korisnici ili gerontodomaćice uključeni u projekt Zaželi!, u javne radove, a ima ih i među zaposlenicima glinskog Doma za starije i nemoćne. Što se tiče humanitarne pomoći, o čemu govorim na temelju višegodišnjeg iskustva, pomažemo uvijek – na temelju potreba, ali i mogućnosti. Tako SNV-ov Odjel za socijalna i humanitarna pitanja nastoji reagirati čim se ukaže potreba za nekom pomoći u najvećoj mogućoj mjeri. Nadam se da će tako i ubuduće biti.
Nedavno ste ponovno izabrani za predsjednicu Aktiva žena SDSS-a Sisačko-moslavačke županije: koliko su članice aktivne u matičnoj sredini, ali i projektima drugih dijelova srpske zajednice, od vijeća srpske nacionalne manjine do Prosvjetinih pododbora?
Iz onoga što sam mogla zaključiti tokom prvog mandata, članice Aktiva sudjeluju u radu SDSS-a, Prosvjete, manjinskih vijeća kolikogod znaju i mogu, a sve na volonterskoj osnovi. Bile su tako uključene u sve dosadašnje izborne aktivnosti, a našlo ih se i na kandidacijskim listama, premda još uvijek ne u dovoljnom broju. No položaj žena u našoj Županiji, neovisno o njihovom nacionalnom opredjeljenju, generalno je loš: teže dobivaju posao, za njega su uglavnom slabije plaćene, a mnoge nemaju ni priliku tražiti zaposlenje jer su prisiljene obavljati ulogu domaćice i njegovateljice obitelji.
Priprema li se već glinski ogranak SDSS-a za lokalne izbore u proljeće sljedeće godine? Kako stojite s popisom stanovništva 2021., odnosno mislite li da će iznjedriti podatke značajno različite od onih iz prethodnog?
SDSS se uvijek sprema za svake izbore. Što se tiče popisa stanovništva, očekujemo da će nakon predstojećeg, broj stanovnika glinskoga kraja biti značajno manji, pa tako i unutar naše zajednice. Tužna je istina da u Glini više ljudi umire nego što ih se rađa, da ne spominjemo sve one koji su odselili odavde mahom iz socioekonomskih razloga. Nažalost, među njima je najviše bilo mladih obitelji s djecom.
