Novosti

Politika

Lovac na naciste: Moramo se boriti protiv iskrivljavanja povijesti

Kada završi lov na nacističke ratne zločince, moramo nastaviti raditi na tome da oni koji žele poricati i iskriviti povijest Šoe ne uspiju u svojim namjerama. Takve igrokaze sada vidimo u baltičkim zemljama, ali i u Hrvatskoj, rekao je Efraim Zuroff na zagrebačkom predstavljanju knjige ‘Operacija posljednja prilika’

Lfygl3ppgidag16txvmpi9gutv7

Efraim Zuroff (foto Tomislav Miletić/PIXSELL)

U okviru 12. Festivala tolerancije u zagrebačkom kinu Europa predstavljena je knjiga ‘Operacija posljednja prilika – potjera za nacističkim zločincima’ američko-izraelskog historičara i lovca na naciste Efraima Zuroffa. Knjigu su uz autora predstavili Seid Serdarević iz izdavačke kuće Fraktura, historičar Ivo Goldstein i bivši predsjednik Stjepan Mesić.

Zuroff, koji je tokom posljednjih 35 godina u centru Simon Wiesenthal intenzivno radio na otkrivanju i privođenju pravdi preostalih nacističkih ratnih zločinaca, govorio je u uspjesima i neuspjesima potrage za zločincima, ističući da je mnoge od njih smrt spasila od pravde.

- Jedini sam Židov koji želi da počinioci holokausta budu što duže živi i da budu što zdraviji kako bi mogli odgovarati za svoje zločine - rekao je Zuroff.

Presudnu ulogu u njegovom interesu za holokaust imao je šestodnevni rat 1967. godine, koji je imao snažan utjecaj na mnoge Židove izvan Izraela, jer je, kako je objasnio, nacionalna komponenta postala važan dio židovskog identiteta.

- Tada su tri stvari postale važne: obrana Izraela, borba za priznanje Židova i uspomena na holokaust, a naročito mi je bilo važno pokušati razumjeti kako je uopće bilo moguće da se holokaust dogodio - rekao je Zuroff, koji je u razgovoru za medije ponovno oštro kritizirao hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović zbog izjava u Argentini.

Govoreći o preprekama prilikom privođenja zločinaca pravdi, Zuroff je spomenuo one formalno-pravne, naročito u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Australiji.

- Zahvaljujući u prvome redu medijima, to se u međuvremenu promijenilo, pa su krajem prošlog vijeka donijeti zakoni koji su omogućili suđenje nacistima - rekao je Zuroff i zatim dodao da su mediji značajnu ulogu odigrali tokom potrage i suđenja Dinku Šakiću, zapovjedniku ustaškog logora Jasenovac.

O Šakiću je govorio i Goldstein, ističući da je njegova krivnja neupitno potvrđena brojnim svjedočanstvima preživjelih žrtava. Svoje mjesto u knjizi, za koju je Serdarević rekao da se čita kao krimić, ima i Milivoj Ašner, šef ustaške policije u Slavonskoj Požegi, koji je otkriven u Klagenfurtu 2008. godine. Iako je riječ o čovjeku koji je odgovoran za deportacije i ubojstva na hiljade Srba, Židova, Roma i komunista, Ašner je živio na slobodi sve do svoje smrti 2011. godine, jer austrijske ni hrvatske vlasti nisu obavile svoj dio posla. Zuroff je u razgovoru rekao da će s lovom na naciste prestati tek kad bude potpuno uvjeren da se više ne može ništa poduzeti.

- Kada završi lov na nacističke ratne zločince, moramo nastaviti raditi na tome da oni koji žele poricati i iskriviti povijest Šoe ne uspiju u svojim namjerama. Borili smo se protiv novog pisanja povijesti i neke vrste igrokaza koju sada vidimo posebice u baltičkim zemljama, ali i u Hrvatskoj - rekao je Zuroff s kojim se složio i Mesić, autor pogovora knjige.

- Zločincima otkucava biološki sat, a ima onih koji će po pitanju najvećega zločina u povijesti čovječanstva, a to je neupitno holokaust, pokušati pisati svoju povijest. Baš zato Zuroffovu trebaju pročitati oni koji je žele promijeniti i pretvoriti pobjednike u poražene i obrnuto. To je posebno važno za hrvatsko društvo, jer sada živimo u vremenu nuđenja fašizacije ili ustašizacije - rekao je Mesić, ističući da je u današnjoj Njemačkoj nezamislivo da netko koristi nacističke simbole i pozdrave kao što se u Hrvatskoj koriste ustaški.

- Zna se čiji je bio pozdrav ‘Za dom spremni’ i taj se pozdrav ne može tolerirati ni ako su u pitanju pripadnici HOS-a. Trebaju znati da je HOS bio ilegalna stranačka formacija - rekao je bivši predsjednik.

Među brojnim političarima i povjesničara sa svih dijelova političkog spektra, u publici je bio i Alen Budaj iz Margelovog instituta, najzaslužniji za otkrivanje istine o Milivoju Ašneru. Kako je kazao za Novosti, proučavao je i podatke o ustašama Ivi Korskom i Ivi Rojnici, koje je smrt također izbavila od odgovornosti za zločine.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više