Lovorka Bačić: Školujmo izbjeglice

Ključno je zaštititi temeljna prava djece. Time ćemo poštovati međunarodne obaveze i domaće zakone, ali prvenstveno (p)ostati ljudi i društvo koje mari za slabije i nezaštićene, kaže aktivistkinja iz Centra za mirovne studije

Lovorka Bačić

Zašto su inicijative GOOD i Dobrodošli uputile zahtjev za uključenje djece tražitelja azila i izbjeglica bez pratnje u odgojno-obrazovni sustav?

U školskom okruženju s vršnjacima djeca su izložena jeziku i kulturi, u kontroliranim uvjetima, u instituciji koja služi odgoju i obrazovanju. Osim gradiva uče društvene običaje i pravila te u direktnoj komunikaciji sa školskim osobljem i vršnjacima na najprirodniji način savladavaju jezik. Zato je neizmjerno važno njihovo uključivanje u škole, pogotovo jer imaju stručne suradnike koji im mogu pružiti podršku. Sve navedeno vodi prevladavanju trauma i normalizaciji života. Pritom uče kako funkcionira škola i zajednica te spoznaju značajke kulture. Djeca su više u interakciji s domaćim stanovništvom, brže savladavaju jezik i upoznaju kulturu pa su i prvi, najprirodniji integracijski asistenti vlastitih roditelja, što potvrđuju i istraživanja.

Kome ste poslali preporuke za uključivanje djece?

Usmjerene su školama, lokalnim i područnim samoupravama koje su za njih nadležne, ali za njihovo je ostvarenje, naravno, nužan angažman Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Agencije za odgoj i obrazovanje. Oni imaju moć upogoniti mehanizme koji će služiti dobrobiti djece. Ključno je zaštititi temeljna prava djece. Time ćemo poštovati međunarodne obaveze i domaće zakone, ali prvenstveno (p)ostati ljudi i društvo koje mari za slabije i nezaštićene.

Koliko je djece koja nisu uključena u obrazovni sustav?

Nakon dugotrajnog zagovaranja uključivanja djece izbjeglica u obrazovni sustav, stvari su se počele mijenjati i djeca iz prihvatilišta su uključena u nastavu. Ipak, potrebno je osigurati udžbenike, prijevoz i pripremnu nastavu jezika. Prioritet je uključiti svu djecu bez pratnje u obrazovanje, što se već neko vrijeme ne čini. Ta djeca su smještena u domovima za odgoj, što nije najbolje rješenje. Nisu u organiziranom procesu učenja jezika ni u procesu nastavka obrazovanja. Ispada da su djeca bez pratnje roditelja i skrbnika kažnjena time što ne idu u školu, premda druga djeca u tom gradu pohađaju nastavu.

Edvin Kanka Ćudić: Za muke bosanskih Hrvata dobrim je dijelom odgovorna Hrvatska

Hrvatska se prema Hrvatima ponaša kao prema dijaspori, a ne prema narodu koji je stoljećima svoj na svome pa je nekom iz centralne Bosne Zagreb bliži srcu nego Sarajevo. Milanović i Plenković u jednom su istomišljenici, BiH mora biti etnički podijeljena država, govori koordinator Udruge za društvena istraživanja i komunikacije

Milan Knežević Nikad ne znate ko vas sluša i gde vas to može odvesti

Iz perspektive benda koji uglavnom radi obrade pesama, prilika u Srbiji ima svuda i od muzike može da se živi kao i od bilo čega drugog ako uložite dovoljno truda ili ako imate autentičnu ideju. Autorski muzičar je malo više prepušten sam sebi, mada uvek imate društvene mreže na kojima se kvalitet može probiti upornošću, kaže muzičar, diplomirani istoričar i frontmen benda Soul O' Clock

Tihana Bertek Ženska povijest često je bila tretirana kao sporedna

Kroz Ivanu Hirschmann, Mariju Jambrišak i Nataliju Wickerhauser željele smo ispričati priču o otvaranju Privremenog ženskog liceja 1892., prve srednjoškolske ustanove gimnazijskog tipa za djevojke u Hrvatskoj, koja je okupljala najvažnije intelektualke tog vremena, kaže autorica izložbe "Od vlastite škole do vlastite sobe"

Drago Župarić Iljić Migranti na tapeti

Strah od migranata se potencira zato što se tema izrazito politizirala, odnosno radikalizira se i standardni je dio političkog folklora desnice, centra, a sve više i ljevice, na kojem svi nastoje ušićariti neke političke bodove, kaže izvanredni profesor Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Novosti