Novosti

Politika

Luka Korlaet: Preuzeli smo nasukani supertanker

Iako s SDP-om imamo većinu, bit ćemo konstruktivni i slušati (protu)argumente. Već u srpnju predložit ćemo preustroj Gradske uprave u kojem će – za početak – broj ureda sa sadašnjih 27 biti reduciran na petnaestak. Racionalizacija, transparentnost, efikasnost. Ovaj grad zaslužuje bolje

Large intervju luka korlaet

(foto Goran Stanzl/PIXSELL)

Kakvi su vaši prvi dojmovi nakon primopredaje vlasti i čime ćete se primarno kao zamjenik gradonačelnika Tomislava Tomaševića baviti u naredne četiri godine?

Grad sa svojih 27 ureda koji imaju brojne sektore, odsjeke i odjele je izuzetno složen organizam. Tu je i Holding s ukupno 23 gradskih poduzeća, trgovačkih društava i ustanova. Kao gradonačelnički tim svakodnevno smo stavljeni pred sijaset odluka, protokolarnih obaveza i preustroja sustava, a u tijeku su i pripreme konstituirajuće sjednice Gradske skupštine, vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora. Kao zamjenik gradonačelnika primarno ću se baviti stvarima kojima se i inače bavim unutar platforme Možemo!, a to su priuštivost stanovanja, urbanistički problemi grada kao i postpotresna obnova. U tom su smislu prvi koraci već i započeti. Stoga će i pauzirati moja akademska karijera, uz punu podršku mog Arhitektonskog fakulteta, gdje sam do jučer bio zaposlen u svojstvu docenta i održavao nastavu projektiranja stambenih zgrada.

 

Socijalna pravednost

Grad je u priličnom financijskom minusu i pitanje je što je sljedeće na redu. Dojma smo da bi u iduće četiri godine mandat platforme Možemo! mogao biti iskorišten ili ovisno o kutu gledanja potrošen za pospremanje nereda što je ostao nakon dva desetljeća duge vladavine Milana Bandića?

Točno je da, kako kažete, gradske financije nisu u najboljem stanju, a do takvog stanja doveo je nesavjestan način upravljanja, potenciran dodatno pandemijom i potresom. Minus u gradskom proračunu bivša je uprava pokušala prikriti projekcijom prodaje vrijednih gradskih zemljišta: Gredelja, Paromlina i Zagrepčanke, dok je Holding po prvi puta u posljednjih sedam godina poslovao s gubitkom i to od preko 300 milijuna kuna. Da se slikovito izrazim – dobili smo u ruke nasukani supertanker iz kojeg curi na sve strane. Ne mislim, ipak, da će mandat biti potrošen samo na pospremanje nereda. Imamo dovoljno vremena da započnemo i provedemo procese koji će Zagreb učiniti zelenijim, čišćim, prometno povezanijim i socijalno pravednijim gradom. Naš "dvojni" program, pisan "odozgo" i "odozdo" na kojem je radilo dvjestotinjak ljudi organiziranih u 33 tematske odnosno kvartovske skupine i koji je nastao uz pomoć deset tisuća anketiranih građana, sadrži niz kratkih, srednjih i dugoročnih mjera koje su sve samo ne lista lijepih želja.

Minus u gradskom proračunu bivša je uprava pokušala prikriti projekcijom prodaje vrijednih gradskih zemljišta, dok je Holding po prvi puta u posljednjih sedam godina poslovao s gubitkom i to od preko 300 milijuna kuna

Uz vaš rad i dosad se vezao pojam socijalne pravednosti u smislu općeg pristupa stvarima. Koliko je u posljednjih dvadeset godina takva pravednost bila prisutna u Zagrebu? U čemu nalazite manjkavosti glavnog grada koji usprkos višegodišnjoj devastaciji i dalje, na neobičan način privlači nove doseljenike za život?

Socijalna pravednost doista jest naša agenda. Pogoni nas istinski idealizam i želja za boljitkom sviju. U tom smislu, željeli bismo pridonijeti gradu i njegovim građanima prije svega u sferi priuštivog stanovanja, povećanju društvenog i komunalnog standarda i smanjenju rizika od siromaštva. Dugo se bavim Zagrebom i kao istraživač i kao nastavnik i kao projektant, ali i kao šetač, flaneur. Oduvijek me fascinirao i privlačio. Teško mi je reći što je tome razlog. Arsen bi rekao: "Zagreb i ja se volimo tajno". Ima nešto magično u njegovoj strukturi (brdo-obronci-grad-rijeka), u njegovoj središnjoj osi koja prelazi rijeku na samom tjemenu njenog lûka, ali prije svega u njegovoj atmosferi koja je idealni spoj kontinenta i Mediterana. Često u Zagrebu imam osjećaj da ću iza ugla ugledati more.

Ipak mnogi s pravom primjećuju da je Zagreb zapušten, posebno njegov ionako skučeni centar. Na koji način oživjeti zapuštene gradske prostore: brojne prolaze, veže, prekrojiti uspavano gradsko ruho?

Zagreb doista jest zapušten. Za to je niz razloga: pauperizacija društva, komplicirani imovinsko-pravni odnosi, ali i dosadašnja nebriga gradskih vlasti. A onda se dogodio i potres. Lanjska je godina doista bila katarzična: pandemija je u ionako tronuti grad unijela nemir, nesigurnost i očaj. Nastojat ćemo obrnuti taj trend. Budući da smo dobili široku podršku glasača koji su očito prepoznali vrijednosti našeg programa i da imamo većinu u Skupštini, vijećima gradskih četvrti i mjesnim odborima, promjene su doista moguće. Kada govorimo o vraćanju izgubljenog duha Zagreba i oživljavanja njegovih ulica, blokova i prolaza, postoji snažna želja da se to dogodi. O tome smo mogli i posvjedočiti proteklog vikenda na događanju Q'Art u Ilici na kojem su građani pokazali da ništa nije izgubljeno, naprotiv. U sličnom duhu će djelovati i ova gradska uprava: osluškivanjem pulsa grada, promocijom participacije građana, facilitiranjem procesa urbane obnove koja će biti više od puke konstruktivne obnove zgrada. Taj proces neće biti jednostavan ni brz, ali dat ćemo sve od sebe da krene.

 

Stambena kriza

Magistrirali ste s temom socijalnog stanovanja, ali čini se da Zagreb dosad također nije bio socijalno posebno osjetljiv po tom pitanju. Kakve tu perspektive vidite: da li rješenje gradske stambene politike dijelom leži i u izgradnji stanova za javni najam i kakve rezultate daje taj model drugdje?

Dobro ste detektirali da stanovanje u Zagrebu doista nije priuštivo. Cijene stanova – bilo za prodaju ili za najam – visoke su i neregulirane. Stambena kriza je kronično i akutno pitanje. Kronično zato što nikada kao društvo nismo uspjeli riješiti stambeni deficit, a akutno zbog recentne turistifikacije grada uslijed koje je veliki broj stanova iz režima dugoročnog najma prebačen u onaj za kratkoročni najam čime je ponuda kvalitativno opala, a cijene porasle. Pandemija je donekle ublažila ili anulirala taj trend, no nakon potresa koji je oštetio ogroman dio stambenog fonda, prije svega u Donjem Gradu, krenula je pojačana potražnja za novijim i novim stanovima, čije cijene ponovo lete u nebo. Josef Frank, znameniti bečki arhitekt prve polovice 20. stoljeća, izjavio je da bi osnovni cilj suvremene civilizacije trebao biti osigurati svima dostojanstven stan. Stanovanje, dakle, ne bi smjelo biti prepušteno slobodnom tržištu. U tom smislu, zalagat ćemo se za povećanje udjela stanova za javni najam, a po uzoru upravo na Beč koji ima stoljetnu tradiciju takvog načina gospodarenja svojim stambenim fondom. U Beču je čak 60 posto stambenog fonda u nekom režimu organiziranog stambenog zbrinjavanja, s uređenim i izbalansiranim cijenama što, pak, ima za posljedicu regulaciju cijena i u ostatku stambenog fonda.

Stambena kriza je kronično i akutno pitanje. Kronično jer nikada kao društvo nismo uspjeli riješiti stambeni deficit, a akutno zbog recentne turistifikacije grada te je ponuda kvalitativno opala, a cijene porasle

Možete li nam zapravo otkriti svoju viziju Zagreba? Što je s idejom da se, umjesto prodaje već spomenutih Paromlina i Gredelja, ali i Zagrepčanke na tim parcelama uredi novi centar grada?

Moja, odnosno naša vizija grada bliska je konceptu "petnaestminutnog grada" koji je u Parizu promovirala dugogodišnja gradonačelnica Anne Hidalgo, u kojem sva gradska naselja imaju sve potrebno za svakodnevni život unutar petnaest minuta hoda: vrtić, školu, prostore za izvanškolske aktivnosti, park, dječje igralište, sportski teren, trg, društveno-kulturni centar, dućane, ambulantu. Kao i tijekom studija i danas mi je važan danski teoretičar urbanizma Jan Gehl čija knjiga "Gradovi za ljude" dobro ocrtava obrise onoga što bi Zagreb mogao postati: zeleniji, dostupniji, ugodniji grad jednak(ij)ih mogućnosti. Gredelj, Paromlin i Zagrepčanka su najvrednija gradska zemljišta, obiteljsko srebro koje nikako ne bi bilo dobro prodavati. Za prostor Paromlina proveden je javni arhitektonski natječaj za novu zgradu Gradske knjižnice i u tijeku je razrada projektne dokumentacije. Zahvat je procijenjen na 242 milijuna kuna, a financirao bi se iz europskih fondova. Za prostor Gredelja napravljeno je nekoliko studija koje su poslužile kao podloga za javni urbanistički natječaj koji bi uskoro trebao biti proveden. U programskom smislu prostor Gredelja mora sadržavati kulturu, uslužne djelatnosti, trgovine i poslovne prostore kao i razne vidove stambene izgradnje. Važno je da se ondje postigne socijalni miks, a ne gentrificirani, ekskluzivni geto. Točan model upravljanja prostorom tek treba utvrditi a u programiranju prostora konzultirati građane.

Kao arhitekt bavite se protupotresnim projektiranjem, a surađivali ste i na pet tomova Studije procjene rizika od potresa u Zagrebu. Damir Vanđelić, ravnatelj Fonda za obnovu izjavio je da su problem u sporosti obnove u Zagrebu stvorili neobrađeni zahtjevi u ingerenciji Ministarstva graditeljstva, i presporo donošenje odluka o obnovi. Čini se kao još jedan primjer socijalne neosjetljivosti nadležnih?

Da, puno sam i intenzivno surađivao s profesorom Josipom Atalićem i njegovim timom u dijagnozi stanja potresnog rizika u Zagrebu. Analizirali smo cjelokupni građevni fond grada i simulirali ponašanje karakterističnih zgrada odnosno tipova konstrukcija pri potresima različite jačine. Ambicija spomenute studije bila je izrada podloge za protupotresno ojačanje javnih, ali i stambenih zgrada. Rekao bih da je u 446 dana od potresa do danas ugrađeno puno parametara: od preliminarnih pregleda, donošenja Zakona o obnovi, prvog programa mjera, detaljnih pregleda, javne nabave za projektnu dokumentaciju koje traju i po tri mjeseca, potom izrade projektne dokumentacije, potom javnim nabavama za izvođače koje opet traju po nekoliko mjeseci pri čemu je sve "začinjeno" kompliciranim imovinsko-pravnim odnosima. Pa ipak uklanjanja objekata koja su se počela odvijati u Markuševcu i na Trnju prvi su znaci fizičke obnove. Deset sekundi potresa prouzrokovalo je posla za deset godina. Problem predstavlja i zbrinjavanje građevinskog otpada, koji se mjeri u tisućama kubičnih metara i koji se mora usitnjavati i reciklirati jer će se u protivnom kapaciteti naših planirki brzo popuniti.

 

Pomoć stradalima

Što možete u ovom trenutku poručiti građanima koji su nakon potresa smješteni u hostelu Arena u Remetincu i kontejnerima?

Da ih nismo zaboravili, naprotiv. S kolegicom Ivom Marčetić, a uz pomoć Ureda za upravljanjem imovinom Grada, činimo sve da naše sugrađane iz hostela Arena, ali i one smještene u kontejnerima, prebacimo u adekvatniji smještaj, odnosno u raspoložive gradske stanove. Obnova njihovih kuća i stanova ići će svojim tijekom, premda ne brzo ni jednostavno. U tome ćemo biti partner Fondu za obnovu. Sektor za sanaciju našeg Gradskog ureda za izgradnju grada čini sve da dopremo do građana i da im olakšamo agoniju, kroz info-punktove, e-mail adrese i telefone. Prijave su maksimalno olakšane, a većinu potrebne dokumentacije prikuplja Grad. Paralelno, s Ministarstvom ubrzano radimo na prijavama za obnovu zgrada društvene i javne namjene na natječaj za sredstva iz Fonda solidarnosti odnosno Fonda za oporavak i otpornost. Sredstva su znatna, ali je i rok u kojem moraju biti utrošena kratak.

Kako vidite nastavak obnove na Baniji?

Na Baniji se događaju vidljivi pomaci. Ministri Tomo Medved i Darko Horvat, kao i tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek, rade dobar posao. Zgrade se uklanjaju, prikuplja se potrebna projektna dokumentacija; angažirane su i brojne strukovne udruge. Posebno je dirljiva tamošnja kontinuirana empatija građana i udruga. Moji dragi kolege Ana Dana Beroš, Nives Škreblin, Vladimir Ževrnja, Robert Jonathan Loher, Tonči Čerina, Maja Furlan, Višnja Kljajić, Nikša Božić, da navedem samo neke, zatim Andrea Čeko, Alma Trauber, Karla Pudar, kao i Koordinacija humanitarnih udruga – mimo institucionalne pomoći – predano i bez zadrške djeluju u akciji vraćanja života i digniteta na Baniju. Osobno sam siječanj proveo na Baniji i uvjerio se u "pobratimstvo lica u svemiru". Nevolje su nas zbližile i učinile boljim ljudima. Moj Arhitektonski fakultet, dao je svoj obol obnovi Banije: katalog tipskih rješenja obiteljskih kuća doniranih Ministarstvu graditeljstva. Isto tako, povezali smo se s izvođačima, njih dvadesetak, ne bi li umrežili projektantski i izvođački know how i – jednog dana kada bude objavljen javni poziv za izvođenje – nastupili zajedno i ponudili najbolje od oba svijeta: dobre projekte i vrhunsku tehnologiju izvedbe.

Što očekujete nakon konstituiranja Gradske skupštine 17. lipnja?

Očekujem da bude proaktivna, kreativna i predana razvoju Grada za razliku od prethodnih godina kada je funkcionirala kao glasačka mašinerija gradske uprave. Iako s SDP-om imamo većinu, bit ćemo konstruktivni i slušati (protu)argumente. Već u srpnju na drugoj sjednici predložit ćemo preustroj Gradske uprave u kojem će – za početak – broj ureda sa sadašnjih 27 biti reduciran na petnaestak. Racionalizacija, transparentnost, efikasnost. Ovaj grad zaslužuje bolje.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više