Novosti

Politika

Macronov novi start

Francuski predsjednik objavio je sastav nove vlade, u kojoj je trećina novih ministara. Ovaj mu se potez interpretira kao pokušaj da novim startom popravi svoju poziciju nakon što je njegova centristička stranka Republika u pokretu ostvarila slab rezultat na nedavno održanim lokalnim izborima

Wdklb5998o4judktyjqxvopflrx

Juriš na novi mandat – Emmanuel Macron (foto Stephane Lemouton/Reuters/PIXSELL)

Francuski predsjednik Emmanuel Macron prošlog je petka imenovao profesionalnog državnog službenika Jeana Castexa na mjesto premijera umjesto Édouarda Philippea, a u ponedjeljak je objavio sastav nove vlade, u kojoj je otprilike trećina novih ministara; u francuskom polupredsjedničkom sustavu predsjednik ima pravo odabrati premijera. Macronov se potez interpretira kao pokušaj da novim startom popravi svoju poziciju nakon što je njegova centristička stranka Republika u pokretu (LREM) ostvarila slab rezultat na nedavno održanim lokalnim, a prije predsjedničkih izbora 2022. britanski Guardian ističe da je francuski predsjednik povukao riskantan potez jer je Philippe popularniji političar od njega. Međutim, Philippeova zamjena Castexom ostvaruje dva cilja: prvo, nema opasnosti da će Macrona u zadnjem dijelu njegovog predsjedništva zasjenjivati premijer, a istovremeno se očekuje da će ‘imenovanje još jednog premijera iz desnog centra podignuti Macronu potporu za izbor u tom dijelu biračkog spektra’, što bi mu dobro došlo s obzirom na to da se u Francuskoj očekuje pad BDP-a od 11 posto do kraja godine.

U posljednjim istupima Macron je obećao ‘novi put’, što bi moglo značiti da će biti manje konfrontativan. Bivši investicijski bankar u banci Rotschild & Co u prvom je djelu svog mandata forsirao smanjenje poreza imućnijima, fleksibilizaciju tržišta rada i ostale protržišne reforme, dok je istovremeno izazivao bijes nižih slojeva. Prije godinu i pol izbili su prosvjedi predvođeni pokretom Žutih prsluka, najnasilniji i najmasovniji još od 1968., sa stotinama tisuća sudionika i tisućama ranjenih. Novi val prosvjeda protiv mirovinske reforme paralizirao je Pariz tijekom prosinca i siječnja, pri čemu je prema Le Figarou 61 posto Francuza podržavalo štrajkove. Iako Macron tvrdi da od reforme nije odustao, nakon epidemije koronavirusa mnogo je veći naglasak na društvenoj solidarnosti, a da ne spominjemo pakete državne pomoći ključnim industrijama. Novi premijer Castex je, uostalom, među svojim prioritetima naveo i konstruktivni dijalog sa sindikatima. Inače, francuski specijalni sud naredio je otvaranje istrage protiv Philippea i dva ministra zdravlja zbog desetina tužbi koje su podnijeli liječnici, policajci i drugo osoblje zbog nedostatka zaštitne opreme tijekom pandemije.

Činjenica da se Macron odlučio za relativno slabo poznatog Castexa daje naslutiti da će u posljednje dvije godine mandata preuzeti još veću ulogu u upravljanju državom. Na pozornici više nema rivala, a nakon što tijekom prvog dijela mandata uslijed nepredviđenih situacija nije uspio provesti svoje namjere, ‘sada se nada da će početi diktirati događaje. Međutim, bez obzira na svježi start, ta će oklada propasti u odsustvu snažnog ekonomskog oporavka’, nastavlja Guardian. Prema sadašnjim anketama, Macron u drugom krugu predsjedničkih izbora ponovno pobjeđuje popularnu radikalno desnu političarku Marine Le Pen. ‘Međutim, za populističku desnicu dolazeća je recesija uvijek izgledala kao plodnije tlo nego izvanredna zdravstvena situacija. Bez obzira na najveće napore, a zato što ekonomija kreće u nepoznate vode, Macron je još uvijek prepušten na milost i nemilost događaja izvan svoje kontrole.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više