>

novosti logo

Piše Dejan Kožul

Makedonija u neizvjesnosti

SDSM i VMRO-DPMNE, dvije najjače makedonske stranke, ne mogu formirati vladu bez dogovora sa predstavnicima Albanaca

Za razliku od Hrvatske i Srbije, gdje su SNS i HDZ nakon nedavno održanih izbora odmah formirali parlamentarnu većinu, građani Sjeverne Makedonije još će neko vrijeme živjeti u neizvjesnosti. Rezultati makedonskih izbora su takvi da dvije najjače stranke, SDSM donedavnog premijera Zorana Zaeva i VMRO-DPMNE koji nakon bijega bivšeg predsjednika Nikole Gruevskog vodi Hristijan Mickoski, ne mogu formirati vladu bez dogovora sa albanskim strankama.

Socijaldemokrat Zaev se početkom godine odlučio na iskorak koji se baš i ne viđa u državama nastalima raspadom Jugoslavije – podnio je ostavku pošto njegova vlast nije ispunila jedno od glavnih obećanja, početak pregovora o članstvu u EU-u. Istodobno, SDSM je postigao povijesni dogovor sa Grčkom oko promjene imena države. No to u Briselu nisu smatrali dovoljnim. Zbog toga je nezadovoljstvo postojalo među pristalicama Zaeva, a još više na strani nacionalističkog VMRO-DPMNE-a, najvećeg kočničara na putu evropskih i NATO integracija. U međuvremenu je formirana tehnička vlada i raspisani su vanredni parlamentarni izbori, koji su se trebali održati 12. aprila. No odloženi su zbog epidemiološke situacije.

Sjeverna Makedonija je jedna od zemalja sa najtežom epidemiološkom slikom u regionu. Prva je ponovno uvela vanredno stanje, a izbori su održani na dosad neviđen način – bili su podijeljeni u tri dana. Plan, koji se i ostvario, bio je da zaraženi korona virusom i oni koji su u izolaciji glasaju prvog dan. Dan poslije su glasali bolesni ljudi, zatvorenici i oni iz staračkih domova, a glavni izborni dan bio je 15. jula. Sama kampanja, iako kratka i specifična, bila je poprilično prljava. Pljuštale su optužbe sa obje strane. VMRO-DPMNE optužio je Zaeva za korupciju, pozivajući se na aferu ‘Reket’ u kojoj je specijalna javna tužiteljica, Katica Janeva, osumnjičena da je sa još dvije osobe izvukla 1,55 miliona evra od Jordana Kamčeva, jednog od najbogatijih Makedonaca. Njemu je u zamjenu ponuđena ‘olakšana pozicija’ u jednom od predmeta koji se vodi pred makedonskim pravosuđem. Iz SDSM-a su pak optužili VMRO-DPMNE za ‘zarobljavanje države’ i prisluškivanje visokopozicioniranih političara. Specifičnost je i da je prvi put jedan predstavnik Albanaca predstavljen kao kandidat za premijera. Riječ je o Nasseru Ziberu iz Demokratske unije za integraciju (DUI). Osim toga, prvi put su u koaliciji bile makedonska i albanska stranka, odnosno SDSM i pokret Besa.

Rezultati izbora ukazuju na to da bi do formiranja vlade moglo proći još dosta vremena: od 120 mjesta u Sobranju, SDSM i Besa osvojili su 46 mandata, a VMRO-DPMNE 44. Ostatak je pripao strankama sa albanskim nacionalnim predznakom, najviše DUI-ju (16 mandata), koji će biti ključ za formiranje nove vlade. Dva mandata osvojila je stranka Ljevica univerzitetskog profesora prava Dimitra Apasieva, koji se zalagao za bojkot referenduma o promjeni imena države. Apasiev se protivi ulasku u NATO, pa ga mnogi svrstavaju bliže VMRO-DPMNE-u. Pozicije su im, međutim, vrlo različite. Specifičnost je i činjenica da je nekadašnji premijer i bivši lider VMRO-DPMNE-a Nikola Gruevski sve pratio sa sigurne udaljenosti, iz Mađarske kamo je pobjegao kako bi izbjegao izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne zbog nezakonite kupovine skupocjenog Mercedesa.

1/1