>

novosti logo

Piše Ana Brakus

Manjima više

Operativni programi za nacionalne manjine, koje je prošlog tjedna usvojila Vlada, donose niz konkretnih mjera za unaprjeđenje položaja manjina. Vlada je, između ostalog, najavila donošenje ‘dugoročne strategije za suzbijanja govora mržnje, nasilja, rasizma i diskriminacije u svim područjima društvenog života’

Krajem rujna 2016. godine, neposredno nakon zaključenih parlamentarnih izbora, u prostorima HDZ-a održavani su koalicijski pregovori s predstavnicima nacionalnih manjina s ciljem kreiranja parlamentarne većine. Predstavnici nacionalnih manjina svoju su potporu uvjetovali poštivanjem manjinskih prava i ostvarivanjem određenih programa bitnih za manjine. Novopečeni predsjednik HDZ-a i tadašnji aspirant na mjesto premijera Andrej Plenković tvrdio je da je ‘želja HDZ-a da svih osam zastupnika nacionalnih manjina podržava buduću Vladu’. O napretku pregovora izjave su davali Plenković i Milorad Pupovac, saborski zastupnik i tadašnji potpredsjednik, a današnji predsjednik SDSS-a.

Osnivaju se novi odsjeci na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a u buduću reformu obrazovnih programa bit će uvrštena i značajna imena pripadnika manjina iz hrvatske povijesti

‘Usuglasili smo točke iz zajedničkog sporazuma o ostvarivanju temeljnih prava nacionalnih manjina koje će biti ugrađene u zajednički program Vlade za iduće četiri godine’, izjavio je Pupovac, dok je Andrej Plenković otkrio da će se raditi na operativnim programima.

‘Dogovorili smo i sastanke idućih dana sa svakim predstavnikom nacionalnih manjina koji će nam dostaviti prioritetne točke za buduće operativne programe koje bi Vlada u roku od 60 dana napravila za pojedine nacionalne manjine. Uz redoviti šestomjesečni dijalog između Vlade i predstavnika nacionalnih manjina stvorili bismo sustavni okvir gdje bismo pratili provedbu programa Vlade i omogućili realizaciju programa za nacionalne manjine’, govorio je Plenković tada.

No Operativni programi za nacionalne manjine za razdoblje od 2017. do 2020. usvojeni su tek prošlog tjedna, gotovo godinu dana kasnije, na prvoj sjednici Vlade nakon ljetne stanke. Prošlo je dakle daleko više nego u pregovorima spominjanih, ali i u program Vlade zacrtanih i u Saboru izglasanih 60 dana. Prošla je, uostalom, i prva ‘konfiguracija’ parlamentarne većine sklopljene nakon pregovora, a pozicija saborskih zastupnika iz redova nacionalnih manjina, nakon Plenkovićevog ‘rekonfiguriranja’ većine izbacivanjem Mosta, ojačala je.

Operativnim programima nacionalnih manjina određuju se mehanizmi osiguranja prava nacionalnih manjina te podrške djelovanju njihovih tijela, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugim posebnim propisima, a Vlada u tom dokumentu najavljuje da će nastaviti unaprjeđivati postojeću razinu zaštite prava manjina.

Posebni operativni programi izrađeni su za srpsku, talijansku, češku, slovačku, mađarsku, albansku i romsku nacionalnu manjinu, a cjelokupni prijedlog Operativnih programa za nacionalne manjine izrađen je u suradnji s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i nadležnim tijelima državne uprave te je usklađen s mišljenjima, primjedbama i prijedlozima zastupnika nacionalnih manjina u Saboru, navodi se u Vladinom obrazloženju za donošenje programa.

Vlada najavljuje podršku manjinskim medijima i osnivanje posebnih redakcija za nacionalne manjine na hrt-u, s ciljem učinkovitije proizvodnje programa za manjine

- Operativni programi proizlaze iz programa Vlade i dogovora zastupnika iz redova nacionalnih manjina. Programi su se pripremali dugo kako bi bili što realniji, kako ne bi ostali samo mrtvo slovo na papiru i kako bi ih bilo moguće što ranije provesti - pojasnio je Novostima saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević, dodavši da su manjine zadovoljne što je dokument usvojen, što sadrži konkretne mjere, ali i određene Vladine izjave koje govore o postojanju političke volje da se zahvaćena pitanja unaprijede.

Programi sadrže i neke političke garancije, pa se u njima navodi i to da će predsjednik Vlade svakih šest mjeseci održavati konzultacije sa zastupnicima nacionalnih manjina o njihovom provođenju. Poseban naglasak u općem dijelu programa stavljen je na upotrebu jezika, obrazovanje manjina, kulturnu autonomiju, informiranje, zastupljenost manjina u predstavničkim tijelima i razvoj manjinskih područja, uz navođenje niza rokova za konkretne aktivnosti koje će poduzimati Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo uprave, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo kulture i druga tijela. Ona će osigurati služenje manjina svojim jezikom i pismom, pri čemu će se do kraja ove godine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja formirati posebna ustrojstvena jedinica za obrazovanje na manjinskim jezicima i pismima.

Predviđa se i sudjelovanje predstavnika manjina u izradi kurikularnih dokumenta u sklopu reforme, analiza obrazovnih programa i rada nastavnika, uvođenje manjinskog jezika u gradovima i općinama gdje je njegova upotreba ravnopravna te osnivanje novih odsjeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koji su važni za obrazovanje manjina. Navodi se čak i to da će u buduću reformu obrazovnih programa biti uvrštena i značajna imena pripadnika manjina iz hrvatske povijesti. Financirat će se manjinski projekti i udruge u kulturi, obnova kulturnih i vjerskih objekata, podupirati manjinski mediji, a Vlada najavljuje osnivanje posebnih redakcija za nacionalne manjine na HRT-u, s ciljem učinkovitije proizvodnje programa za manjine. Da sadašnji sadržaji na HRT-u nisu adekvatni, već godinama je ukazivao Savjet za nacionalne manjine Vlade RH, no nikakvih bitnih pomaka nije bilo.

Jedna od najznačajnijih aktivnosti definiranih Operativnim programima odnosi se na izmjene zakona i propisa s ciljem unaprjeđenja razvojnih programa na ratom pogođenim i ekonomski oslabljenim područjima, koje bi se provele do kraja ove godine i donijele veću financijsku podršku obnovi infrastrukture. Dogovoreno je da se u prvoj polovici 2018. provedu mjere elektrifikacije na ratom zahvaćenim područjima, što je bio jedan od kontinuiranih zahtjeva predstavnika srpske manjine, koji su isticali kako u suvremenoj Hrvatskoj postoje deseci srpskih sela bez struje, iako su bila elektrificirana prije rata. Kao posebna mjera najavljeno je, do kraja rujna ove godine, osnivanje međuresornog tijela više ministarstava, kojim će koordinirati potpredsjednica Vlade za vanjsku politiku i ljudska prava, odnosno ministrica Marija Pejčinović Burić, radi izrade Vladinih programa za ‘promicanje mira i tolerancije te afirmaciju ustavnih vrednota’. To tijelo će predložiti i ‘dugoročnu strategiju suzbijanja govora mržnje, nasilja, rasizma i diskriminacije u svim područjima društvenog života’. Vlada se obavezala na jednako postupanje u pronalaženju nestalih, bez obzira na nacionalnost, ali i na stvaranje i održavanje političke atmosfere koja će omogućiti procesuiranje i kažnjavanje svih raznih zločina. Vlada će, izrijekom se navodi u dijelu programa koji se odnosi na srpsku nacionalnu manjinu, ‘zastupati stajalište da se svaki ratni zločin mora kazniti, neovisno o nacionalnoj pripadnosti počinitelja’.

U tom dijelu programa najavljuje se skora sveobuhvatna analiza akata iz područja stambenog zbrinjavanja i obnove te izrada propisa koji će, uz niz konkretnih mjera, pojednostaviti postupke. Provodit će se mjere za integraciju srpske manjine, od katastarskih izmjera i obnove zemljišnih knjiga na povratničkim područjima, preko rješavanja pitanja iz domene rada i mirovinskog sustava, do izrade programa za mlade pripadnike srpske nacionalne manjine.

Do kraja rujna 2017. najavljuje se razrada modela za povrat oduzete imovine Srpske pravoslavne crkve i drugih srpskih organizacija, uz osnivanje radne skupine Vlade i SPC-a, a do kraja godine i pokretanje aktivnosti za osnivanje zaklade za promicanje dijaloga i suradnje Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije, koja je već u određenoj mjeri razvijena, zahvaljujući inicijativi Srpskog narodnog vijeća i organizacija Hrvata iz Srbije.

U posebnom programu za talijansku manjinu naglasak je stavljen na pitanje obrazovanja, pa je predviđeno financijsko podupiranje dvaju dječjih vrtića, jedne srednje te jedne osnovne škole. Predviđa se i pronalaženje ‘fleksibilnijih modela’ za otvaranje novih usmjerenja u školama s nastavom na talijanskom jeziku, ali i dosljedna provedba zakona koji se tiču nastave talijanskog jezika u školama koje imaju nastavu na hrvatskom. Navodi se i mogućnost uvođenja posebnog modela državne mature za talijansku manjinu. Financijska potpora predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama navodi se i u posebnom programu za češku i slovačku manjinu, a konkretno i izgradnja Češkog centra za kulturu u Daruvaru.

Osobito je zanimljiv operativni program za albansku nacionalnu manjinu, kojim se najavljuje pokretanje postupaka ‘sklapanja bilateralnih sporazuma s Republikom Albanijom, u svrhu jačanja gospodarske suradnje i prava nacionalnih manjina’, ali i s Republikom Kosovo. S Kosovom će se dogovoriti programi kulturne suradnje i sporazum o osnivanju Muzeja Hrvata u Janjevu, a s Albanijom o osnivanju Hrvatskog doma u Albaniji i Albanskog centra za povijesna istraživanja u Zagrebu.

Za Rome je predviđeno Vladino podupiranje mjera legalizacije, urbanizacije i uređenja romskih naselja, a razmotrit će se i besplatna legalizacija za socijalno ugrožene pripadnike te manjine. Donijet će se mjere o zapošljavanju, a najavljuje se i revizija Nacionalne strategije za uključivanje Roma, uz povećanje sredstava za provođenje.

S obzirom na aktualnu političku situaciju oko ustaške ploče u Jasenovcu, zanimljivo je da je u operativnom programu navedeno i da će Vlada osigurati potrebna financijska sredstva i nastaviti proces uređenja romskog groblja Uštica i muzeja na području stradavanja Roma u nekadašnjem jasenovačkom konclogoru. Vlada će podržati obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida (Samudaripen) te drugih mjesta stradanja Roma u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Usvajanje Operativnih programa ostalo je u sjeni koju na poštivanje prava nacionalnih manjina baca problem ploče s uklesanim ustaškim pozdravom u centru Jasenovca, u neposrednoj blizini nekadašnjeg ustaškog logora u kojemu je u Drugom svjetskom ratu život izgubilo više od 80 tisuća ljudi, najvećim dijelom Srba, Roma i Židova.

Tek što su Operativni programi na Vladi usvojeni, intervju ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića subotnjem Večernjem listu, gdje je ustvrdio da će ploča ostati u Jasenovcu dok posebno povjerenstvo za nedemokratske režime ne dovrši svoj posao, izazvao je oštru reakciju Milorada Pupovca koji je poručio da je vrijeme za uklanjanje te ploče prošlo i da su krediti koje su zastupnici srpske nacionalne manjine dali premijeru Plenkoviću i Vladi potrošeni. Hitno micanje ploče zatražio je i drugi Plenkovićev koalicijski partner, HNS, čime se otvorilo pitanje opstanka parlamentarne većine, a time i sudbine Operativnih programa. No početkom ovog tjedna u HDZ-u su, čini se, shvatili da je vrijeme za rješavanje tog problema doista isteklo i najavili da će se pronaći zakonsko utemeljenje za brisanje ustaškog pozdrava.

Tek ukoliko jasenovački kamen spoticanja uskoro bude uklonjen, obećanja iz Operativnih programa moći će se tumačiti kao ozbiljan iskorak Plenkovićeve vlade prema unaprjeđenju položaja nacionalnih manjina u Hrvatskoj, a podrška koju su mu predstavnici manjina dali prilikom ‘rekonfiguracije’ parlamentarne većine imat će opipljiv efekt.

1/1