Novosti

Manjinski zastupnik

Ekocid na Petrovoj gori

Dešava se ekocid na Petrovoj gori, koja je uvijek bila poznata kao izuzetno stanište za velik broj biljnih i životinjskih vrsta, a sada više nije šumovito gorje nego goli brežuljci, kaže Dragana Jeckov

R3417q06nww1nujgg0mpnrvg7pd

Poharan šumski fond – Petrova gora (foto Jovica Drobnjak)

Oko izmjena Zakona o zaštiti prirode, zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov započela je izlaganje s člankom 3. Ustava RH u kojem jasno stoji da su očuvanje prirode i čovjekovog okoliša najviše vrednote ustavnog poretka RH.

- Zahvaljujući velikoj raznolikosti staništa i divljih vrsta te posebno velikom broju biljnih vrsta, Hrvatska je jedna od triju europskih zemalja s najvećom biljnom i životinjskom raznolikošću. Među sisavcima posebno se ističu ris, vuk, medvjed, brojni gmazovi, vodozemci i više od 230 vrsta ptica, dakle gotovo polovina svih ptica u Europi nalazi se u našoj zemlji - istakla je Dragana Jeckov te dodala da je Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno 420 područja što čini 8,56 posto ukupnog teritorija Hrvatske.

- Klub zastupnika SDSS-a dobio je pismo kojim smo upozoreni na ekocid na Petrovoj gori, koja je uvijek bila poznata kao izuzetno stanište za velik broj biljnih i životinjskih vrsta. Upozoravaju nas da ona više nije šumovito gorje nego goli brežuljci. Također, pišu da više nema planinarskog ograničenja, pa je sve prepuno vidikovaca. Prema našoj proceni, na Petrovoj gori više nema trećine nekadašnje šume, a obzirom da je riječ o gorju dugom oko 25 kilometara, onda je vidljivo o kolikoj se ovdje eksploataciji šume radi. Takođe, poseban problem predstavlja nezakonita eksploatacija šume na području u kojem su privatni vlasnici uglavnom pripadnici srpske nacionalne manjine. Ove slučajeve treba zaustaviti, zaustaviti bespravno otuđenje imovine te uništenje prirode. Koliki je katastrofalan nivo kulture shvatanja očuvanja prirode pokazuje i slučaj park šume Kanovci u neposrednoj blizini Vinkovaca, gde na obližnjem izletištu Sopot svake godine redovno dolazi do devastacije informacijsko-edukacijskih oznaka na poučnoj stazi i deponiranja ogromne količine različitog otpada na području park šume - rekla je Dragana Jeckov i navela da su potrebu podizanja kulture zaštite prirode na ovom području ozbiljno shvatili u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pa već četvrtu godinu provode program obuke mladih čuvara prirode u kojem učestvuju učenici petog i šestog razreda osnovnih škola- Vukovara, Iloka, Šarengrada, Čakovaca, Negoslavaca, Lovasa i Borova, a koji se odvija u okviru projekta prekogranične suradnje Srbije i Hrvatske.

Nisu vlasnici vlastitih kuća

O prijedlogu Zakona o upravljanju državnom imovinom raspravljalo se prošlog tjedna u Saboru. Zastupnik Boris Milošević, u ime saborskog Kluba SDSS-a, naveo je da je kvalitetno upravljanje državnom imovinom jedna od bitnih pretpostavki za gospodarski rast RH, ali da nitko nije zadovoljan sa situacijom zbog nagomilanih problema.

- Ovaj prijedlog Zakona sadrži dobro rješenje problema velikog broja ljudi koji su od jedinica lokalne samouprave kupili stanove ili zemljište na kojem se nalaze njihove kuće, no koji tom kupnjom ipak nisu postali vlasnici, jer pravi vlasnik je RH s obzirom da su te nekretnine bile u zajedničkom vlasništvu RH i jedinica lokalne samouprave. Do takve apsurdne situacije dovela su postupanja u prošlosti kad su 1991. godine Zakonom o poljoprivrednom zemljištu ogromne parcele postale vlasništvo RH. Sve do danas nisu razriješeni imovinsko-pravni odnosi između države i lokalne samouprave, a građani su time postali taoci - kazao je Milošević. Po njegovim riječima, ‘ljudi već desetak godina pokušavaju riješiti svoj problem. Kupili su zemlju odnosno kuću na njoj, ali nisu mogli postati vlasnici, pa tako ni konkurirati za europske fondove i razvijati ruralni turizam, odnosno nisu mogli pokrenuti nikakav biznis, jer ne mogu postati vlasnici zbog neriješenih imovinskih odnosa’.

- Velika novina u ovom zakonu, koju isto smatram dobrim rješenjem, jest i to što će se sve nekretnine u vlasništvu RH, na dan 1. siječnja 2017.; škole, domovi, vatrogasni domovi i slične, postati vlasništvo jedinica lokalne samouprave. Time će se spriječiti situacija da općine i gradove mole državu da im daruje nešto. Bilo bi dobro da se razmotre i prijedlozi Udruge gradova i Odbora za lokalnu samoupravu da se taj popis proširi na stanove, te da se razjasni što s onim objektima koji su se nekoć koristili kao npr. vatrogasni domovi ili škole, jer puno je toga što se na ratom zahvaćenim područjima više ne koristi u te svrhe, a i dalje je u vlasništvu države - rekao je Boris Milošević.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više