Hrvatski sabor usvojio je Zakon o najmu stanova, koji je trebao riješiti problem zaštićenih najmoprimaca i omogućiti vlasnicima stanova da do rujna 2023. godine uđu u posjed svoje imovine. Po podacima Hrvatskog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je 3.726 takvih stanova. Zakon je usvojen sa 72 glasa ‘za’, osam glasova protiv i jednim suzdržanim glasom. Među onima koji su bili protiv bili su i zastupnici SDSS-a, iako su njihovi amandmani usvojeni.
Razlog protivljenju jeste što zakon nije išao u treće čitanje kao što je tražilo više zastupničkih klubova. Osim toga, ističu u SDSS-u, nedostaju čvrsta jamstva da će zaštićeni zajmoprimci imati prava predviđena zakonom, što pokazuje primjer Zakona o stambenom zbrinjavanju za bivše nosioce stanarskih prava od kojih mnogima nije riješeno stambeno pitanje.
U zakon su ipak ušli amandmani SDSS-a po kojima će, ako jedinica lokalne samouprave nema mogućnosti, obveze prema zaštićenom najmoprimcu preuzeti Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, kao i da kod smještaja u dom za starije, najmoprimac treba za to iskazati volju. Osim toga, usvojen je amandman kojim SDSS želi isključiti kuće za odmor i druge useljive objekte za smještaj zaštićenih najmoprimaca.
Zaštićeni podstanari, pored pet godina zadržavanja statusa, dobivaju i državnu subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine nakon isteka postojećeg statusa u trajanju dodatnih pet godina. Imat će pravo prvokupa stanova u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave, prvenstvo pri kupnji stanova iz programa POS-a, prvenstvo pri najmu POS stanova i prvenstvo pri subvencioniranju stambenih kredita. Zakon daje prednost zainteresiranim zaštićenim najmoprimcima s navršenih 70 godina života kod primanja u domove za starije čiji su osnivač ili vlasnik država odnosno jedinice lokalne samouprave na području na kojemu stanuju.
Sabor je Vladu zadužio da do kraja studenog 2019. donese program mjera kojim će osigurati dovoljan broj stanova u okviru POS-a i drugih stanova u vlasništvu lokalnih jedinica ili države za najam, odnosno prodaju zaštićenim najmoprimcima i podstanarima najkasnije do 1. rujna 2023. godine do kada bi vlasnici trebali ući u posjed.
- Konačno su vlasnici dobili datum kad će u potpunosti slobodno moći raspolagati svojom imovinom. Ostavili smo dovoljno vremena i zakonskih mogućnosti da pomognemo svima kojima će pomoć države u rješavanju krova nad glavom biti potrebna - rekao je ministar graditeljstva Predrag Štromar. Pozvao je najmoprimce koji imaju potrebu da im država pomogne u rješavanju njihovog stambenog pitanja, da se jave kad bude raspisan odgovarajući poziv. On smatra da se zakonom postiže ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca. Vlasnici stanova dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom, a do tada će se postupno povećavati zaštićeni najamnina, smanjujući jaz u odnosu na tržišnu.
Divlji zapad na Krbavskom polju
Govoreći u ime zastupničkog kluba SDSS-a, Boris Milošević pozabavio se situacijom na Krbavskom polju, na području općine Udbina.
- Riječ je o problemima uzurpacije privatnog poljoprivrednog zemljišta i uzimanja poticaja na tuđe poljoprivredno zemljište, o nekontroliranom držanju stoke, o zastrašivanju i fizičkim napadima na stanovnike Podlapače i okolnih sela. To čine pojedinci čiji konji, krave i ovce uništavaju tuđe vrtove, usjeve, ograde, narušavaju međe. Oni ne poštuju tuđu imovinu, propise ni zakone, običaje sela, vlasništvo ni posjed. Oni poštuju samo zakon sile i zakon jačega. I sada se ono što je izboreno silom, upisom tuđeg poljoprivrednog zemljišta u registar (ARKOD) nastoji legalizirati i na to ubirati poticaj, bez pedlja svoje zemlje, bez pedlja tuđe privatne zemlje sa legalnim ugovorom o zakupu, s nešto malo državne zemlje s valjanim ugovorima, a s puno više površina državne zemlje bez ikakvog ugovora - rekao je Milošević.
Općinske vlasti su reagirale i obratile se svim institucijama. Na nama je zastupnicima da reagiramo i da se zapitamo u čijem je to interesu. Tražim da se prekine upis u Arkod bez pravnog temelja i da se izvrši ispis sve zemlje koja nema pravni temelj, upisnika, vlasničke papire ili ugovore o zakupu jer je riječ o tisućama hektara. Nismo divlji zapad jer svaka čestica ima svog vlasnika - rekao je Milošević.
