>

novosti logo

Kronika Kronika

Manjinski zastupnik: Mirovine u opasnosti

Ne budemo li povećali broj onih koji će ući u sustav osiguranja, koji će zarađivati solidarno za sebe i za one koji su prije zarađivali za sebe a kojima danas država više nije u stanju osiguravati mirovine, bit će to uvod u mnogo teži i dublji sukob, rekao je Pupovac

Govoreći na raspravi u Saboru o paketu zakona vezanih uz mirovinsku reformu, Milorad Pupovac je naveo kako je u Hrvatskoj sve više starijih ovisnih o minulom radu i sve manje radno aktivnih koji bi osiguravali sustav temeljen na solidarnosti.

- Ne budemo li povećali broj onih koji će ući u sustav osiguranja, koji će raditi, zarađivati solidarno za sebe i za one koji su prije zarađivali za sebe a kojima danas država više nije u stanju, na različite načine, osiguravati mirovine, bit će to uvod u jedan mnogo teži i dublji sukob. Neću zaboraviti razgovor na jednoj zagrebačkoj tržnici sa ženom koja mi je kazala kako svojoj djeci još može pomoći, ali kako njezina djeca to njoj više više neće moći. Zašto? Nažalost, zato što je jasno da generacija koja dolazi neće u mirovinskom sistemu imati obim prava kakav imamo mi - rekao je Pupovac, pa naveo da su uslijed globalnog trenda i specifičnih okolnosti niske iskorištenosti radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj, ljudi u najboljim godinama prerano poslani u prijevremenu mirovinu po različitim osnovama ili stoga što nije bilo radnih mjesta za njih.

- Povećanje od 3,13 posto za one koji imaju najnižu mirovinu zasigurno nije nešto što će ljude pretjerano oduševiti i bilo bi dobro kada bi nam proračun dopuštao da to povišenje bude i veće. Ono pak što je sasvim dobro jest da je novim zakonskim prijedlogom za tri hiljade žena, dakle time i za toliko obitelji, osigurano da im mirovina bude viša od 600 do 700 kuna. Značajno je i to da tim zakonskim rješenjem ljudi stari između 51 i 62 godine imaju pravo prijeći iz drugog stupa u prvi stup – rekao je, osvrnuvši se zatim na nastojanja da se poveća prosjek mirovinskog staža.

- Je li produljenje mirovinskog staža na 33 godine jedino rješenje? To žele i druge zemlje, ali nismo sigurni žele li to radi onih koji rade ili radi onih koji zarađuju na njihovu radu. Drugim riječima, nismo sigurni je li to stoga da se broj umirovljenika koji će uživati u svojim mirovinama održi što je moguće više godina ili stoga što će se time broj umirovljenika, koji će kraće uživati u svojim mirovinama, zapravo povećati - jer se već nakon 55. godine života većina susreću s najrazličitijim zdravstvenim tegobama, a malo je 67-godišnjaka koji nemaju bogato popunjen liječnički karton. Želju da se poveća prosječan staž onih koji odlaze u mirovinu s 30 na barem 33 godine podržavamo, no valja vidjeti postoji li mogućnost da ljude koji su sada još u dobroj snazi a nisu prešli tih kritičnih 60 godina vrati na tržište rada i zaposli – rekao je zastupnik.

Nastavak pljačke šumskog fonda

U okviru slobodnih tema, Pupovac je u ime Kluba zastupnika SDSS-a iznio mišljenje o raširenoj a nesankcioniranoj sječi i pljačci šuma. Godišnje se naime u Hrvatskoj ilegalno posječe oko 300 tisuća kubika trupaca drvne mase.

- Značajno nacionalno bogatstvo na različite načine uništavaju i kradu oni koji protuzakonito sijeku i švercaju tuđu šumu, oštećujući podjednako i privatne vlasnike i državni proračun. Već nekoliko godina vodimo o tome korespondenciju s Ministarstvom unutrašnjih poslova i s jedinicama lokalne samouprave, za područja na kojima je već godinama, po riječima lokalnog stanovništva, raširena i prisutna nesankcionirana pljačka šume. Kroz komunikaciju s ljudima s terena dobili smo odgovor da lokalna policija žmiri kad prolaze kamioni što izvoze trupce iz ilegalno posječenih šuma. To je iznimno zabrinjavajuća pojava – rekao je Pupovac i dodao da se time u Hrvatskoj nekontrolirano uništava ekološki sustav.

- Riječ je o nekontroliranoj pljačci drvne sirovine, dakle resursa koja nerazvijena područja mogu koristiti za stvaranje kakvih-takvih uvjeta života, primjerice da pokrenu male pilane i kroz njih sebi stvore održiv opstanak, jer bi to osiguralo zapošljavanje ljudi na tim područjima, ali i prihode državi, županijama, općinama i gradovima od takvih aktivnosti. Zašto smo slijepi na takve situacije? Smatra se da su to ionako srpske šume - pa koga briga za njih, neka ih sijeku. Ali ne, one nisu srpske, kao što ‘90. i ‘91. kad su pljačkana i uništavana poduzeća nisu bile komunističke i jugoslavenske, nego su bile hrvatske: tako su i danas naše i bit će naše sve dok budemo vodili brigu o njima i dok nas bude ovdje - zaključio je Pupovac.

1/1