>

novosti logo

Kronika Kronika

Manjinski zastupnik: Možemo li unaprijediti HRT?

Zastupnik SDSS-a Boris Milošević je podsjetio da prema Zakonu o HRT-u Programsko vijeće ima važnu zadaću, da prati odnosno nadzire provođenje Programskog ugovora između HRT-a i Vlade

Zastupnici u Saboru složili su se da je potrebno što prije, sa četiri nova člana, popuniti Programsko vijeće HRT-a, koje se nije sastalo od kraja prošle godine. Zastupnik SDSS-a Boris Milošević je podsjetio da prema Zakonu o HRT-u Programsko vijeće ima važnu zadaću, da prati odnosno nadzire provođenje Programskog ugovora između HRT-a i Vlade.

- Programsko vijeće je važno tijelo koje nema neke prevelike mehanizme kojima može provoditi neku svoju ulogu, ali može ukazivati na propuste u provedbi Programskog ugovora. Dosadašnji sastav Programskog vijeća je kvalitetno radio, bio je kritičan, iako ga je vodstvo HRT-a ignoriralo, te nije dao pozitivno mišljenje na program rada HRT-a za 2019. Vijeće je tražilo ispravku i dopunu Izvješća o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora HRT-a s Vladom za prošlu godinu. Sad imamo situaciju da unatoč željama, možda i naporima vodstva HRT-a, kvaliteta programa, gledanost i relevantnost samog tog medija odnosno ustanove zapravoju opadaju – rekao je Milošević i podsjetio da je prije 29 godina prvi višestranački Sabor izglasao Zakon o HRT-u, što pokazuje kolika je tada bila važnost televizije, odnosno javnog servisa i medija, dok danas postoje komercijalne televizije, internet, portali i razne platforme preko kojih ljudi se informiraju i zabavljaju, pa HRT sigurno nikad više neće imati takvu važnost.

- Ipak, i u današnje vrijeme uloga javnih televizija nije beznačajna. No koliko ima gledatelja, toliko ima i razmišljanja kako bi program trebao izgledati, a Programsko vijeće ima u tome ulogu. I mi sad biramo ljude u njemu koji će kritizirati program i nastojati da on bude bolji na korist svih gledatelja, da interesi svih budu zastupljeni i uravnoteženi – rekao je Milošević i naveo nedavni primjer kad je HRT odbio otkupiti dokumentarac ‘Srbenka’.

- ‘Srbenka’ je osvojila mnoštvo nagrada, domaćih i međunarodnih, među kojima Srce Sarajeva i državnu nagradu ‘Vladimir Nazor’ za najbolje filmsko ostvarenje u 2018. godini. Te nagrade bi trebale biti dovoljna preporuka za otkup, no to se nije dogodilo. I onda, naravno kvaliteta sadržaja programa pada, i pala je na najniže grane koje postoje. Tome sigurno utječu i neki potezi koji nisu usko vezani uz program, kao što smo imali lošu epizodu od prije nekoliko mjeseci kad je HRT tužio neke medije i novinare. Takvo što javni servis ne bi si trebao dopuštati. Nadam da ćemo izabrati kvalitetne kandidate i kandidatkinje te da će obnovljeni sastav Programskog vijeća nastaviti svoj rad kao i do sada, s konstruktivnom kritikom odnosno da će upozoravati, ukazivati, stavljati primjedbe na ono što je u programu loše, jer kritika Programskog vijeća i Sabora nije da gazimo po HRT-u, nego da nastojimo da on bude što bolji, da stvarno bude javni servis na korist svih građana - zaključio je Boris Milošević.

Šokantno stanje u srednjim školama

U ime saborskog Kluba zastupnika SDSS-a, Dragana Jeckov se u sklopu slobodnih tema u Saboru osvrnula na zabrinjavajuće rezultate četverogodišnjeg istraživanja provedenog na 1.402 učenika od 1. do 3. razreda srednje škole, koje je obuhvaćalo ekonomske teškoće u obitelji, psihosocijalne probleme i tok obrazovanja.

- Rezultati istraživanja su šokantni: 13 posto srednjoškolaca ima ozbiljne simptome depresije, a čak svaki peti razmišlja o samoubojstvu. Također, 13 posto učenika prvih razreda srednje škole je počinilo vršnjačko nasilje, a 15 posto nasilje u obitelji ili bliskim odnosima. Kao najveće poteškoće srednjoškolci su istakli adaptaciju u školi, krive profesionalne orijentacije, vršnjačko nasilje, nevidljivost u školi i obitelji. Djeca su jasno i glasno rekla u čemu je problem i upozorila nas, a na svima je odgovornost hoćemo li ih poslušati, posavjetovati i usmjeriti ili ćemo opet ‘gurnuti glavu u pijesak’ - navela je Jeckov i dodala da se pravobraniteljica za djecu u svom izvještaju posebno osvrnula na slučajeve nasilja nad djecom i među djecom u odgojno-obrazovnim ustanovama ukazujući da taj problem ne prate odgovarajuće preventivne i zaštitne mjere, te da u državi trebaju postojati jedinstvena strategija i preventivni programi koji su lako primjenjivi i dostupni u školama.

1/1