Novosti

Manjinski zastupnik

Nestali su otvorena rana

Čudno je da 24 godine od rata raspravljamo o donošenju zakona koji uređuje postupanje države prema nestalim osobama, iako se sve te godine bavimo njima, rekao je Boris Milošević

Pl40m192uyadmt9wyxeyzjl84ec

Zakon o nestalima - 24 godine nakon rata (foto Dominik Grgurić/PIXSELL)

U saborskoj raspravi o konačnom prijedlogu Zakona o osobama nestalima u Domovinskom ratu, SDSS-ov zastupnik Boris Milošević je istaknuo kako tema nestalih ima specifičnu težinu kao ‘otvorena rana koja ne može zacijeliti već više od 24 godine, a koja nekima možda nikad neće zacijeliti jer je preoptimistično očekivati da će biti pronađeni svi nestali.’

- Pronalaženje, identificiranje i pokapanje nestalih osoba je ljudska humanitarna obaveza, a treba biti i zakonska. No čudno je da 24 godine od rata raspravljamo o donošenju zakona koji uređuje postupanje države prema nestalim osobama, iako se sve te godine bavimo njima; taj posao nije stajao i njegov najveći dio je obavljen i bez zakona. Ovo zato treba biti jedinstven zakonski okvir, kojim se na jednom mjestu definiraju pojmovi, postupci, pravila i prava proizašla iz dosadašnje prakse – rekao je Milošević.

Prema podacima iz veljače, ukupan broj nestalih je 34.999, koliko je Međunarodnom crvenom križu prijavljeno za područje cijele bivše državne zajednice, SFRJ. Od toga broja se na Republiku Hrvatsku odnosi oko 6.500 ljudi, od čega je sedamdesetak posto, odnosno oko 4.500 osoba bilo zatočeno, a za dio onih koje su se vodile kao nestale, ustvrdilo se da su žive.

- Podaci Međunarodnog crvenog križa pokazuju da je otvoreno oko dvije hiljade slučajeva koji se odnose se na RH. U toj brojci su i nestali građani srpske nacionalnosti, njih oko 50 posto. Prije mjesec dana su identificirani posmrtni ostaci jedanaest osoba srpske nacionalnosti ekshumirani u Gornjem Selištu, Petrinji, Glini, Šašu, Šibeniku, Vrbovljanima, Vodoteču, Gračacu i Vukovaru. Brojke nisu oduvijek sadržavale sve žrtve i dobro je da je sada postoji jedan popis, da nitko nije izostavljen i diskriminiran zbog svoje nacionalnosti i državljanstva, jer svatko ima pravo biti pronađen i sahranjen. No nisam siguran koliko predloženi zakon pokriva traženje onih koji nisu hrvatski državljani i koji nisu imali prebivalište na području RH – rekao je Milošević, pa dodao da je za uspješan završetak potrage za nestalima potrebna suradnja s BiH i Srbijom, za što valja imati veliko strpljenje i jake živce, a to pokazuju dosadašnje iskustvo i iskazi udruga i obitelji koje traže svoje najmilije.

- Međunarodni dan nestalih osoba, 30. kolovoz, podsjetnik je na sve nestale, datum na koji moramo pozvati nadležna tijela da ih traže i senzibilizirati javnost za ovu problematiku. Važno je i da ratificiramo Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka potpisanu još 2007. godine, jer to još nismo učinili iako se na nju pozivamo i u ovom Zakonu. Ističem, nestale moramo nastaviti tražiti i ne smijemo ih diskriminirati i dijeliti po nacionalnosti i državljanstvu, a s drugim državama, ponajprije Srbijom, moramo surađivati, jer će samo suradnja dati rezultate – zaključio je svoje viđenje osjetljive teme jedan od zastupnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više