U sklopu slobodnih saborskih tema, svoje stajalište o hrvatskim građanima koji imaju staru deviznu štednju u bankama sa sjedištem u Republici Srbiji, iznio je SDSS-ovac Boris Milošević, kazavši da su oni pred birokratskim zidom.
- Sve države, pa tako i Hrvatska, nisu voljne građanima isplaćivati naknade iz tranzicijskih vremena ili vraćati nekretnine. A i kad dođe do toga, to bude u iznosima koji su smiješni. Brojni su građani za bivše Jugoslavije imali deviznu štednju u bankama sa sjedištima u drugim republikama. Prisjetimo se slučaja Ljubljanske banke, kad su se dugo borili sa Slovenijom i pravnom sljednicom Ljubljanske banke: kako bi ostvarili svoje pravo i povratili štednju, do zadovoljštine bi dolazili putem Europskog suda za ljudska prava. Tek je lani objelodanjen podatak da je građanima RH na temelju toga isplaćeno 160 milijuna eura. Sličnu presudu ima Srbija, kojoj je taj Sud naložio da donese zakon kojim će regulirati svoju obavezu da isplati štediše iz bivših republika, a riječ je o približno 310 milijuna eura – rekao je Milošević, pa napomenuo da su sve novonastale države osim Hrvatske na vrijeme donijele odluku o tome tko će izdavati potvrde na temelju kojih će štediše dokazivati da već nisu ostvarile to svoje pravo u matičnoj zemlji.
- Hrvatska je to učinila tek potkraj prošle godine, kada je na web-stranicama Ministarstva financija objavljeno da će potvrde izdavati Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb i Hrvatska gospodarska banka, koja je u stečaju no nije likvidirana jer je pravna sljednica Jugobanke. Ipak, građani i dalje teško nabavljaju potvrde tih banaka, pogotovu ove u stečaju. Kako je rok za to 23. februar, zbog birokracije neće moći ostvariti svoje pravo - zaključio je Milošević.
Plenković o napadima na manjine
Izvještaj o sastancima Europskog vijeća u 2018. zastupnicima je podnio premijer Andrej Plenković.
- Rasprava o Europskoj uniji koju sam slušao u Saboru izaziva u meni zebnju, kao što zebnju izaziva ono što se u sklopu aktualnoga svjetskoga geopolitičkog procesa događa u Uniji, uslijed čega joj slabi politička i ekonomska moć, jer je stisnuta između moćnih i sve moćnijih igrača, a unutar sebe suočena s naraslom ekonomskom i socijalnom nejednakošću između mladih i starih, onih koji uživaju u mirovinama i onih koji ne mogu očekivati ni da će dobiti posao, a kamoli mirovinu. Pritom se na rubovima Europe vode ratovi većeg ili manjeg intenziteta, za koje u nekim slučajevima Unija nema odgovornosti, a u nekima ima – rekao je Plenković, pa nastavio nizom retoričkih pitanja: - A s kim ćemo mi na svjetskoj vjetrometini pred nama? S Europom nećemo, sa susjedima s jugoistoka Europe nećemo, pa s kim ćemo? Sami? Nema toga više – dometnuo je, ponudivši u nastavku izlaganja smjer rješavanja tih problema.
- Ako nećemo surađivati s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Srbijom i Makedonijom te, dalje, Turskom, nećemo moći izdržati nadolazeće valove migranata. Sami ih ne možemo zadržati. Nismo mi to prouzročili, ali možemo nastojati da to uzrokuje što manju štetu po nas. A ako to trebamo raditi s nekim, to je bolja opcija od one da trpimo štetu. Tako rade pametne politike. Zato sa susjedima treba razvijati funkcionalnu suradnju i u pitanjima migracija i u pitanjima sigurnosti i u pitanjima borbe protiv terorizma. To je naš nacionalni interes. To nije samo očekivanje Bruxellesa, to je očekivanje koje treba osvijestiti kao potrebu naših građana, kao potrebu Hrvatske – istaknuo je Plenković.
- Što prolaze oni koji su vjerovali da će Europa svima donijeti bolje i da treba poštovati volju hrvatskoga naroda ako želi samostalnost, a koji sad upozoravaju da stvari ne valjaju i da pripadnici manjina nisu ravnopravni, posebice oni srpske manjine koje se napada da su puzajući agresori. Oni koji imaju razumijevanja za takve riječi neka se sjete što smo zajedno činili da zemlja postane članicom EU-a. Neka se sjete što smo uradili da mirna reintegracija ne završi loše, nego upravo onako kako jest trebala završiti nakon niza krvavih mjeseci i godina, kao pozitivan ishod hrvatskog procesa osamostaljenja – zaključio je svoje izlaganje predsjednik Vlade.
