>

novosti logo

Kronika Kronika

Manjinski zastupnik: Pijetet se ne propisuje zakonom

Nemam li sam osjećaj poštovanja kad dođem na to stratište, nijedan mi ga zakon ne može nametnuti, rekao je Boris Milošević

Za rasprave o Zakonu o proglašenju Vukovara mjestom posebnoga domovinskog pijeteta zastupnik SDSS-a Boris Milošević je naveo kako se pod pijetetom podrazumijeva moralan osjećaj koji bi svi trebali imati prema žrtvi.

- Pijetet prema žrtvi treba se osjetiti kad se dođe na stratište i takvo što se ne može propisati, hoće li netko to osjetiti u želudcu ili neće. Zakonu nedostaje trud cijelog društva oko međunacionalnog dijaloga, suživota, pomirenja, pronalaska nestalih i pokušaja pronalaska pravde. Moramo raditi i na tome da ćirilica bude općeprihvaćena, da njome ne stvaramo mržnju i neprijateljstvo: reći da je ćirilica nepoželjna znači reći da su Srbi nepoželjni. Pritom ne smijemo zaboraviti da je trećina Vukovaraca i Vukovarki srpske nacionalnosti – kazao je.

- Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje proglašen je 18. studenoga; sve više od toga vodi u opasnost da život u jednom gradu cementiramo, da Vukovar pretvorimo u spomenik koji će živjeti samo u te dane. Nije li taj grad i grad života, multietničan, multikulturalan i multikonfesionalan? Kad bi netko predložio zakon kojim bi se npr. Jasenovac proglasilo mjestom posebnog pijeteta, bio bih protiv toga: zar bi mi zakon trebao propisati da osjećam pijetet prema jasenovačkim žrtvama!?! Nemam li sam osjećaj poštovanja kad dođem na to stratište, nijedan mi ga zakon ne može nametnuti. Ne treba nam ni ovaj zakon o Vukovaru, treba nam samo obilježje i poštovanje - zaključio je Boris Milošević.

Manjinskim općinama jedan posto EU novca

U sklopu slobodnih saborskih tema zastupnik SDSS-a Boris Milošević govorio je o povlačenju sredstava iz EU-fondova, vezano uz najavu da bi proračun Unije za razdoblje između 2021. i 2027. godine trebao iznositi 1.094 milijarde eura.

- Europske regije s BDP-om po glavi stanovnika ispod 75 posto EU-prosjeka dobit će više novca, a one s BDP-om iznad stotinu posto manje, tj. izgubit će sedam milijardi eura. Naše jadranska i kontinentalna regija su ispod EU-prosjeka, no od 2020. imat ćemo novu podjelu statističkih regija, pa će Grad Zagreb biti regija za sebe i iznad tog prosjeka. Jedna od važnih odredbi je i da će EU-članice koje su koristile samo jedno programsko razdoblje kohezijske politike za svoje nerazvijene regije dobiti pravo na dodatnu alokaciju 300 milijuna eura, što se odnosi na Hrvatsku - rekao je, pa dodao kako je SNV analizirao kvalitetu, obim i učinke apsorpcije EU-fondova u dosadašnjem programskom razdoblju za gradove i općine u kojima građani srpske nacionalnosti čine značajan udio u broju stanovnika.

- Od 69 povučenih milijardi više od dvije odnose se na 47 općina i gradova, dakle više od tri posto ako znamo da trećina otpada na Vukovar, bez kojeg bi to bilo manje od dva posto. Dakle, čak 25 općina dobilo je manje od jedan posto tog novca; razlozi slabijem povlačenju EU-sredstava su financijske nemogućnosti za pripremu kvalitetnog prijedloga, pretjerani administrativni zahtjevi, nedostatak ljudskih kapaciteta. Istraživanje je ukazalo na potrebu da se ide u zajedničko financiranje projekata na razini više općina, čime bi se podijelio teret pisanja i financiranja nekog projekta, pojednostavila proceduru i decentraliziralo upravljanje EU-sredstvima kroz npr. lokalne akcijske grupe – rekao je Milošević.

Dodatno kažnjavanje oštećenih povratnika

Govoreći o prijedlogu Zakona o strancima, Milošević je istaknuo važnost potrebe da u njemu ostane članak koji dopušta da se stalni boravak odobri ‘državljaninu treće zemlje koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno tri godine odobren privremeni boravak, a u statusu izbjeglice je bio najmanje deset godina te državljaninu treće zemlje koji je imao prebivalište u RH na dan 8.10.1991. a koji je korisnik programa povratka, obnove ili stambenog zbrinjavanja’.

- Važno nam je da predloženo zakonsko rješenje ne bude nepovoljnije u odnosu na važeće, jer onih koji čekaju obnovu više nema puno; nažalost, obnova obiteljskih kuća stradalih u ratu još nije gotova, nisu riješeni svi zahtjevi, traju upravni i žalbeni postupci ili se čekaju građevinski radovi na terenu. Ti ljudi nisu krivi što je država spora u rješavanju zahtjeva i što obnovu radi toga čekaju i po 15 godina, pa ih ne smijemo dodatno kažnjavati ili im otežavati status. Isto vrijedi i za stambeno zbrinjavanje, pogotovu bivših nositelja stanarskih prava koji nakon 15-godišnjeg čekanja rješenja svog zahtjeva još pet godina moraju čekati dodjelu stana – rekao je SDSS-ov zastupnik.

1/1