O nedavnom napadu na učenika prvog razreda Srpske pravoslavne opšte gimnazije Kantakuzina Katarina Branković u Zagrebu, u Saboru je govorio Boris Milošević (SDSS). Naveo je da se u Hrvatskoj neprestano održava klima u kojoj je Srbe poželjno vrijeđati i prijetiti im, verbalno ili simbolički, jer to kao da predstavlja nekakav domoljubni čin, nešto što je poželjno, što se ohrabruje i što je možda nekažnjivo.
- Učenik prvog razreda pravoslavne gimnazije napadnut je u autobusu na liniji koja vozi od škole prema gradu. Gađan je hranom i ponižavan od strane grupe tinejdžera tek nešto starijih od sebe koji znaju koga su gađali i u koju školu ide taj učenik. Može se reći da to nije ništa više od čestog vršnjačkog ‘pokazivanja mišića’. No učenici ove gimnazije to stalno doživljaju, stalno su prisutni incidenti, prijetnje, provokacije, seksizam prema učenicama, a bilo je i fizičkih napada; kamenovanja – rekao je Milošević. Rekao je da je policija čuvala ovu školu i školarce, kao da nije dovoljno što trpe zbog socijalnog statusa nego se time i dodatno stigmatiziraju.
- Učenici i profesori te škole razvili su visok prag tolerancije za takve stvari, pa to više ni ne prijavljuju. Pognu glavu i kažu: pusti to, lakše je ako pustiš. To je njihov način obrane. No učenici ulaze u autobus za školu razmišljajući svakog jutra što će danas doživjeti, hoće li ih tog dana netko napasti ili provocirati – naveo je Milošević. Zastupnicima je objesnio da je riječ o djeci koja dolaze iz cijele Hrvatske, uglavnom iz siromašnih sredina, iz obitelji s primanjima ispod prosječnog životnog standarda.
- Ne krivim djecu nasilnike nego uzroke u društvu koji su doveli do takvog ponašanja motiviranog mržnjom. Krivim institucije što ne rade kako treba pa ne preveniraju takvo nasilno ponašanje. Krivim klimu u društvu koja relativizira nasilje i takvo ponašanje. Prijava o tom incidentu je poslana prema protokolu o postupanju o takvim stvarima, no ravnatelja nije nitko do sada kontaktirao u vezi nje. Zato postavljam pitanje za nadležne institucije; što ćete poduzeti? A što ćemo i mi kao zastupnici poduzeti? – zaključio je retoričkim pitanjem izlaganje Boris Milošević.
Važnost manjinskih knjižnica
O saborskom prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, u ime Kluba zastupnika SDSS-a, Dragana Jeckov je započela izlaganjem tvrdnjom kako je knjižnična djelatnost neprofitna te usmjerena na besplatno i svima dostupno osiguranje pristupa informacijama te kulturnim, stručnim i znanstvenim sadržajima.
- Važna uloga knjižnice je u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva te u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja,očuvanja nacionalnog, književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine, zaokružena je legislativa RH prema nacionalnim manjinama. Uloga središnjih knjižnica je da kroz koordiniranu nabavu, centralnu obradu i raspačavanje građe osiguraju korisnicima slobodan pristup informacijama na materinskom jeziku. U Hrvatskoj je trenutno 10 središnjih knjižnica nacionalnih manjina. Većina ih je formirana 1990. godine, a njihov rad 2000. prešao je u djelokrug Ministarstva kulture - podsjetila je Jeckov.
- U četvrt vijeka svojeg postojanja, manjinske knjižnice postale su važna mjesta promoviranja, kako kulture nacionalnih manjina, tako i mjesto susretanja hrvatske kulture i kulture njihovih matičnih država. Dakle, ovaj model u praksi postoji skoro 30 godina i treba imati svoje mjesto u novom Zakonu. Središnje knjižnice nacionalnih manjina svojom multikulturnom djelatnošću doprinose razvoju tolerancije, uvažanja i razumijevanja. Zbog toga smo tražili da se taj već postojeći status regulira i u ovom novom Zakonu te smo predložili konkretna rješenja. Znači, knjižnica nacionalne manjine je prema namjeni narodna knjižnica koja po svojoj temeljnoj ulozi i zadaćama mora osiguravati knjižnične usluge za sve vrste, kategorije i dob stanovništva, zajednice nacionalnih manjina za koje su osnovane. Tako formuliranom odredbom bile bi obuhvaćene sve postojeće knjižnice nacionalnih manjina, ali također se ostavlja mogućnost za osnivanje novih - rekla je Dragana Jeckov.
