Već prvog dana nakon prvomajskih praznika u Saboru je bilo burno. Zbog očekivanja iskazivanja nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću i opoziva predsjednika Sabora Bože Petrova, pokrenula se rasprava o toj temi. Zastupnik Milorad Pupovac prozvao je Petrova jer nije stao u njegovu obranu kad su ga prozivali drugi zastupnici.
- Nikad se nisam predstavljao kao četnik, dok su oni koji su me prozivali sebe nazivali ustašama. Zato se nemojte čuditi što smo stavili potpis za vaše razrješenje jer šutite o tome, a istovremeno kroz Sabor provlačite set zakona koji ne služe ničemu osim vašim privatnim interesima. Što se nas tiče, nemate podršku - izjasnio se Pupovac u ime Kluba SDSS-a.
U žustrom govoru ocijenio je političku situaciju u zemlji: ‘Sabor sve više sliči na Agrokor, a to bi nam se moglo dogoditi i s državom, da postane mjesto duboke krize hrvatske ekonomije i politike. Možemo nastaviti na način na koji smo krenuli, ali sasvim sigurno da nećemo moći izaći iz ovakvog zamršenog klupka ukoliko ne pokušamo postići neku vrstu dogovora’.
Nisu za kažnjavanje zastupnika
Tokom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika, Boris Milošević istaknuo je važnost ovog zakona.
- Zadnjih desetak godina, prava saborskih zastupnika se kontinuirano smanjuju od visina plaće do prava na mirovinu, a kad ovaj prijedlog zakona ogolimo do kraja, vidimo dvije novine. Prvo, kada zastupnik da ostavku nema više pravo na naknadu plaće šest plus šest mjeseci ako se radi o zastupniku koji je ujedno i lokalni dužnosnik. Druga je novina kažnjavanje zastupnika zbog neopravdanog izostanka. Sličnu praksu imamo i u drugim državama, no trebamo se zapitati kakvu poruku šaljemo kažnjavanjem zastupnika. Javnost nas već doživljava kao one koji nisu na svojim radnim mjestima. No, saborski smo zastupnici 24 sata dnevno i u svakom trenutku na svakom mjestu izražavamo svoj politički stav i politički djelujemo, u ovom Saboru na ulici i na nekoj presici. A svi ne možemo niti trebamo raspravljati o svim temama u sabornici, jer količina rasprave ne znači i kvalitetu. Ne smatram da će ovaj zakon doprinijeti prisutnosti saborskih zastupnika u sabornici, kvaliteti raspravljanja o zakonima niti radu ovog Sabora - kaže Milošević.
Strah od korištenja vlastitog prava
Na raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, Boris Milošević naveo je potrebu da kod zapošljavanja u državnoj službi bude vidljivo koliko je bodova kandidat ostvario, da se smanji utjecaj intervjua, jer taj dio postupka zapošljavanja najpodložniji je manipulacijama i zloupotrebama.
Zakon o sustavu državne uprave kaže da pripadnici nacionalnih manjina u središnjim tijelima državne uprave imaju pravo na zastupljenost razmjerno udjelu u stanovništvu od 7,6 posto, a kad se prijavljuju za mjesto u državnoj službi, imaju se pravo pozvati na pravo prednosti.
- Suprotno krivoj slici koju je javnost stekla, ovom prednošću ne ostvaruje se pravo po automatizmu. Kandidat koji se poziva na pravo prednosti mora ispunjavati formalne uvjete, postići određeni uspjeh na testiranju, imati bodove i biti na vrhu da bi bio zaposlen, dakle pravo prednosti ostvaruje pod istim uvjetima kao i drugi. Ova mjera pozitivne diskriminacije propisana zakonom, ocijenjena je i od strane Ustavnog suda kao dopuštena te Ustavni sud smatra da ona nije diskriminatorna prema drugima, pogotovo ne prema većinskom narodu. Unatoč svemu tome, udio zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina svake godine polagano pada. Cilj plana iz 2011. je bio da se do 2014. godine postigne razina zastupljenosti pripadnika manjina u državnoj upravi od 5,5 posto. No, krajem prošle godine udio je bio 3,4posto. Prema izvještaju pučke pravobraniteljice za 2016. godinu, pripadnici nacionalnih manjina ne koriste pravo prednosti, jer smatraju da im samo može štetiti. Pučka pravobraniteljica prima pritužbe od pripadnika većinskog naroda smatrajući da to pravo prednosti, koje je propisano i koje ostvaruju pripadnici nacionalnih manjina, diskriminira većinski narod - zaključuje Boris Milošević.
