S obzirom da je 21. decembra u Ministarstvu poljoprivrede, dvadesetak načelnika i gradonačelnika s područja Slavonije i Baranje odbilo potpisati anekse ugovora kojim bi se produžio dugogodišnji povoljni zakup poljoprivrednog zemljišta za tzv. zrcalne tvrtke u sustavu koncern Agrokor, na aktualnom prijepodnevu u Saboru, pitanje o tome je potpredsjedniku vlade i ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću postavila zastupnica Dragana Jeckov.
- Kao razlozi za nepotpisivanje istaknuti su; neredovito plaćanje koncesija, razlika u visini zakupnine koja je manja i do četiri puta u odnosu na cijenu zakupa koji plaćaju OPG-ovi te neizvršenje gospodarskog plana. Imajući u vidu te razloge, kako će se opravdati interes države i što će se dogoditi u slučaju nepotpisivanja aneksa ugovora od strane čelnika jedinice lokalne samouprave? – upitala je Dragana Jeckov.
Tolušić je ironično odgovorio da bi volio da se Vlada nije uhvatila u koštac s problemom Agrokora, kao i da nije morala potrošiti puno vremena i živaca da spasi 50.000 radnih mjesta, kako ne bi došlo do kolapsa kompletnog gospodarstva u državi.
- Da ova Vlada nije bila odlučna i povukla poteze, danas bi vjerojatno imali 100 tisuća nezaposlenih u državi i ne bi imali rast BDP-a od tri posto. Prvi pokušavam u svemu onom što radim pomagati OPG-ovima. Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji smo donijeli, a za koji ste glasali, za razliku od svih dosadašnjih u prvi plan stavio je OPG-ove nauštrb velikih i svih ostalih. Međutim, poštujemo ugovore koji su na snazi, a tvrtke iz sustava Agrokora nemaju dugove prema državi, općinama i gradovima, kada govorimo o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta i koncesiji. Kada govorimo o ispunjenju gospodarskog programa, višestruko su ih ispunili Belje, Vupik i Agrolaguna, i svi koji su bili u sustavu Agrokora. Prema zakonu, tvrtke koje su u postupku stečaja ili insolventnosti mogu prenijeti svoja prava i obveze na svoje pravne slijednike. Znači, svi ugovori koje imaju tvrtke iz sustava Agrokora, koji su dugoročni, koji su potpisani i koji traju, prebacit će se na zrcalne tvrtke, dakle promijenit će se samo titular, neće pisati Belje nego Belje plus. Kada govorimo o cijeni zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, žao mi je što naši načelnici nisu to pitanje već potaknuli pa bi se možda prije riješilo – zaključio je Tolušić.
Zapeli planovi za manjine
Furio Radin postavio je pitanje ministrici vanjskih i europskih poslova Mariji Pejčinović Burić o provedbi operativnih planova za nacionalne manjine koji proizlaze iz dogovorenog vladinog programa s predstavnicima nacionalnih manjina.
- Na planovima se dugo i puno radilo. Vrlo su precizni kako u rokovima tako u sadržaju i točno se zna tko ih treba izvršavati. I ne bih govorio o njima da se oni ostvaruju. Prilikom prvog izvješća o njihovom ostvarivanju u kolovozu 2018. godine, upozorio sam premijera da se većina dogovorenog nije počela ostvarivati ili se ostvarilo samo u djelu predviđenog. U mojem očitovanju na izvješće najčešća je rečenica: ‘Nije ostvareno’, uz par iznimaka koje potvrđuju paralizu Vlade u ostvarivanju operativnog programa – naveo je Radin i rekao da Vladi želi uputiti jednostavnu poruku: ono što je možda malo za vas, za nas je veliko i sve ima posljedice.
Ministrica Pejčinović Burić je navela da je prije mjesec dana imala sastanak sa svim predstavnicima nacionalnih manjina na kome su dogovoreni idući koraci, među ostalima provjera o tome gdje i kakvi problemi postoje.
- Kao potpredsjednica Vlade zatražila sam od svih resora očitovanja da vidimo kako stvari stoje i kako ih riješiti. Početkom idućeg tjedna sastat ću se s kolegama i vidjeti stanje provedbe s naše strane te ćemo se ponovno sastati s predstavnicima manjina kao što se sastajemo svakih nekoliko mjeseci – rekla je Pejčinović Burić. Podsjetila je da je u 2017. godini 144 milijuna kuna bilo namijenjeno programima za nacionalne manjine, što je bilo više za 13 milijuna kuna nego godinu ranije, a prema preliminarnim brojkama iznos za 2018. bit će još veći.
- Što se tiče rokova, Operativni programi su predviđeni za razdoblje 2017. do 2020. godine a Vlada ih je usvojila krajem 2017. godine, prema tome mislim da je još rano da razriješimo sve poteškoće s kojima se susrećemo. Nema ničega što smo rekli da ne možemo. Vidjet ćemo gdje su poteškoće i zajedno s vama pristupit ćemo svakoj mjeri pojedinačno te vidjeti kako ćemo ih riješiti – zaključila je Marija Pejčinović Burić.
