Novosti

Kronika

Manjinski zastupnik: Struktura dugova je porazna

Ukupna dugovanja preko 326.000 građana prelaze 65 milijardi kuna, rekao je Boris Milošević u saborskoj raspravi o prijedlozima Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama

Ifcg5kui8sxga9d11rj4c5wgx5l

Najugroženiji najviše duguju za režije  (foto Duško Jaramaz/PIXSELL)

Ukupna dugovanja preko 326.000 građana prelaze 65 milijardi kuna, rekao je zastupnik SDSS-a Boris Milošević u saborskoj raspravi o prijedlozima Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima i stečaju potrošača.

- Ovo je veliki problem koji vlada ne može ignorirati, a dobro je što se prilikom otpisa dugova uzimaju u obzir kamate i drugi troškovi. Teško je reći da je dužna i blokirana sirotinja, jer 12 posto dužnika duguje 22 milijarde kuna, dok 60 posto dužnika drže četiri posto iznosa duga. Struktura njihovog duga je porazna, jer duguju za režije, mobitele i HRT pretplatu, što znači da ne mogu plaćati osnovne režijske troškove - rekao je Milošević, ističući da je HRT, osim što ga se kritizira zbog loše uređivačke politike, jedan od generatora zaduženosti građana.

Banke su najveći vjerovnik građana; lani su ti dugovi smanjeni za šest posto u odnosu na 2016. ali se ne zna da li je to rezultat mjere motiviranja banaka da otpišu dugove, što bi im bilo priznato kroz porez, ili prodaje potraživanja agencijama koje se bave prisilnom naplatom. Drugi po iznosu vjerovnik je država, ali dugovi prema njoj nisu samo rezultat nezaposlenosti i financijskih poteškoća, nego kompliciranog procesa naplate i troškova koji su bujali, tako da kamate i troškove iznose više nego sama glavnica.

Iako se agencije za prisilnu naplatu protive ograničenju roka za ovrhu na tri godine, nakon treće godine pokušaja naplaćuje se samo 1,19 posto dugova. Primjenom trogodišnjeg roka provedbe ovrhe, broj blokiranih bi se, kako najavljuju u Vladi, smanjio za 60.000, a iznos duga bi se smanjio za oko 33 milijarde kuna.

Izglasanim Zakonom o otpisu dugova fizičkim osobama otpuštaju se dugovi do 10.000 kuna građanima koje su blokirali država, jedinice lokalne i područne samouprave ili pravne osobe povezane s njima. Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, predlaže se obustava ovrhe koja nije naplaćena tri godine, uz uslov da u zadnjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini. Izmjenama Zakona o stečaju potrošača pojednostavljuje se stečajni postupak za građane blokirane dulje od tri godine, kojima glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna.

Katastar drumom, gruntovnica šumom

Neažurnost zemljišnih evidencija i njihova neusklađenost sa stvarnim stanjem u Hrvatskoj su veliki problemi - rekla je zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov o prijedlogu izmjena Zakona o državnoj izmjeri i katastru.

- Katastar bi trebao biti jedinstvena evidencija podataka u prostoru, ali je do sada korisnik morao tražiti podatke na nekoliko lokacija umjesto na jednom mjestu - rekla je Jeckov i dodala da su sadašnji gubici nastali zbog izostanka prometa i investicija, višestruko veći od ulaganja u sređivanje zemljišnih evidencija.

U praksi, podaci u katastru i zemljišnim knjigama nastali su za vrijeme Austrougarske i ne odgovaraju stvanom stanju na terenu, dok na pojedinim područjima zemljišne knjige nisu sređene od Drugog svjetskog rata pa otežavaju obnovu kuća posebno povratnika, čime je obustavljen pravni promet i ekonomski razvoj tih područja.

Jeckov je navela je dva primjera neusklađenosti knjiga. Na području Ogulina za 17 katastarskih općina nema zemljišnih knjiga koje su stavljene van snage 1995. pa se promet odvija putem kartona zemljištva, pri čemu stranka na kojoj je teret dokazivanja vlasništva mora nabavljati sve dokumente i snositi sve troškove.

U Drežnici koja ima površinu 176 kvadratnih kilometara i gdje je 70 posto površine pod šumom, odlukom Županijskog suda u Karlovcu, 1995. su knjige stavljene izvan snage, pa su stvarni vlasnici izgubili imovinu, od nekih objekata u mjestu do privatnih šuma, jer su se neke druge pravne i fizičke osobe upisale kao posjednici. Tako je površina u vlasništvu Hrvatskih šuma povećana za 3000 hektara, a na štetu vlasnika. Zastupnica Jeckov je stoga predložila stavljanje u funkciju starih zemljišnih knjiga.

– Novom izmjerom vlasnici, a među njima i veliki broj iseljenih Drežničana, bili bi stavljeni u neravnopravan položaj jer sada nemaju dokaze o vlasništvu, a naknadne izmjere ne bi bile moguće nakon proteka žalbenog roka - rekla je.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više