Iako uz mali broj sudionika, saborska rasprava o zahtjevima za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava i inicijative o otkazivanju Istanbulske konvencije o zaštiti žena, protekla je u vrlo napetoj atmosferi uz brojne optužbe i uvrede.
- Radi se o referendumima koji potiču diskriminaciju i smanjivanje ljudskih prava. Teži se Hrvatskoj koja će biti sastavljena samo od Hrvata koji će moći tući Hrvatice, to su zapravo ta dva referenduma - rekao je zastupnik Talijana Furio Radin.
Odgovarajući na prozivke zastupnika Mosta Roberta Podolnjaka koji je ustanovio da glas pripadnika talijanske nacionalne manjine na općoj listi vrijedi osam puta manje od onih pripadnika nacionalne manjina koji su glasovali na listi predstavnika nacionalnih manjina, Radin mu je rekao da Talijana u Hrvatskoj ima malo jer ih je nakon Drugog svjetskog rata 300.000 protjerano.
- Između dva popisa stanovništva 1991. i 2001. bilo je i 380.000 Srba manje. A možda bi bio jedan Srbin više da Podolnjak nije promijenio prezime i nacionalnost, da mu porodica bude sigurna od Hrvata, rekao je oštro Radin, nakon čega je zaradio opomenu.
- Marginalne skupine žele ograničiti prava nacionalnih manjina i pravo na zaštitu žena od obiteljskih nasilnika, a istovremenu lažu, obmanjuju i falsificiraju potpise u svom silovanju demokracije - rekao je SDP-ovac Željko Jovanović.
U pokušaju obrane inicijativa Hrastovac Hrvoje Zekanović Jovanovića je nazvao Jugoslavenom kojih je na sreću u Hrvatskoj sve manje, na što mu je ovaj odgovorio: ‘Ja nisam Jugoslaven, nego Srbin, i ponosim se hrvatskom domovinom, a vi ste jedna budala - nakon čega su obojica također ‘popili’ opomene.
SDSS-ov Milorad Pupovac rekao je da inicijative imaju totalitarne namjere, a proglašavanje zastupnika nacionalnih manjina ‘amoralnim humanoidima’ ocijenio nedopustivim.
- U zemlji u kojoj bilježimo pogoršanje položaja manjina uz brojne druge probleme, mi imamo posla s referendumskim inicijativama kojima je najveći problem poboljšanje položaja manjina i poboljšanje položaja žena. Na snazi je neokonzervativni pokret kojemu je cilj umanjivanje prava manjina. Nakon stotina hiljada protjeranih i pobijenih pripadnika nacionalnih manjina u prošlom stoljeću, reći da su nacionalne manjine najveći problem je opasna obmana. Potpuno se zanemaruje činjenica je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina konstitutivni akt hrvatske samostalnosti i uvjet za pristupanje EU - rekao je Pupovac.
Nezaštićeni najmoprimci
Milorad Pupovac kritizirao je u saborskoj raspravi konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova.
- Država je preuzela obavezu da će od 90 posto sredstava od oko 400.000 prodanih stanova koji su bili rezultat društvene stanogradnje u socijalističkoj Hrvatskoj, biti iskorišteno da se riješi pitanje zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova u kojima oni stanuju. Gdje su nestali ti novci jer nisu upotrebljeni za namjenu predviđenu zakonom? - pitao je Pupovac. Sporno je što bi jedinice lokalne samouprave morale stambeno zbrinuti sadašnje najmoprimce. Vukovar, Vinkovci, Varaždin ili Karlovac ne raspolažu stanovima za najam ni kao zamjenu za pravo koje su imali ti ljudi. Pupovac je ukazao i na moguće manipulacije kod prijedloga da se nekom nudi mogućnost da ide u starački dom. Treća sporna stvar je odredba da oni koji imaju stan ili kuću stupanjem na snagu ovoga zakona, gube status zaštićenog najmoprimca.
- Ne možemo podržati takvo zakonsko rješenje jer to će onda biti put kojim se tjera ljude da rasprodaju ono što imaju. Za mnoge ljude u našoj zemlji je nažalost to jamstvo da imaju kakvu-takvu osiguranu starost za sebe ili za svoju djecu. Osim toga, oko 35.000 ljudi je zbog ratnih okolnosti ostalo bez svog stanarskog prava. Nisu mogli otkupiti svoje stanove, a njihove su 90-ih po povoljnim uvjetima otkupili oni koji nisu ulagali ništa u fondove solidarne stambene izgradnje ali su preko noći postali nosioci stanarskog prava i istovremeno vlasnici. Za izbjegle Srbe nađeno je rješenje stambenog zbrinjavanja 2003. ali do danas većina ih nije dobila rješenje unatoč programima koji postoje. Vrlo je mali broj onih koji mogu otkupiti te stanove jer su cijene otkupa bliske tržišnima, neovisno o tome što 20 godina ili 30 godina žive u izbjeglištvu i što su većina socijalni slučajevi - rekao je Pupovac.
