>

novosti logo

Kronika Kronika

Manjinski zastupnik: Umjereni napredak u manjinskim izborima

Velikom većinom glasova zastupnici Hrvatskog sabora izglasali su Zakon po kojem se izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održavaju prve nedjelje u maju svake četvrte godine

Velikom većinom uz 80 glasova ‘za’, trideset i jednim suzdržanim suzdržanim, bez glasova protiv, zastupnici Hrvatskog sabora izglasali su Zakon o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Po tom zakonu, izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održavaju se prve nedjelje u maju svake četvrte godine. U raspravi je u ime Kluba zastupnika SDSS-a govorio je Boris Milošević.

- Po prvi put se posebno normira postupak izbora vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u svim općinama, gradovima i županijama gdje one ostvaruju pravo da biraju svoje predstavnike, zavisno o brojnosti. Ovaj zakon je bio potreban, ne samo zbog obećanja vlade kad je 2012. donesen Zakon o lokalnim izborima, nego i zato jer su zakonska rješenja koja su dosada važila, bila puna pravnih praznina koja su zbog prakse stalno morala biti popunjavana tumačenjima i morali su se primjenjivati neki drugi propisi - rekao je.

Prijedlogom se ne mijenja postupak izbora, pa će se naredni izbori održati kao prethodna četiri ciklusa, ali uz unificirana pravila, što otklanja potrebu traženja mišljenja Ministarstva uprave. Idealno bi bilo da se ovi izbori poklapaju s lokalnim izborima, jer bi izlaznost pripadnika manjina bila veća, kao i legitimitet izabranih predstavnika. Međutim, problem bi u tom slučaju bilo četverogodišnje trajanje aktualnih mandata, određeno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

- Pozitivno je što će biti označeni ovlašteni predlagatelji, što se definira tko su udruge nacionalnih manjina koje mogu predlagati kandidate. Također je određena zabrana kandidiranja policajaca i vojnih lica, odnosno općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, te njihovih zamjenika, kao i zabrana višestrukog kandidiranja – ustanovio je Milošević te je pozdravio definiranje minimalnog broja kandidata na listi, jer se događalo da budu izabrane liste od nekoliko kandidata koji ne bi mogli formirati vijeće.

- Dobro je da će predstavnik nacionalne manjine imati svog zamjenika koji može uskočiti ako iz nekog razloga predstavniku prestane mandat, pa bi ta manjina ostala uskraćena za predstavljanje. Pozdravljam i to što nije propisana izborna šutnja, rekao je saborski zastupnik i najavio da će od Državnog izbornog povjerenstva tražiti da bude određen dovoljan broj biračkih mjesta, kao i da ona budu u sredinama gdje žive pripadnici manjina.

Milošević je upozorio da Vlada prilikom raspisivanja izbora vodi računa da se poštuje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u smislu povoljnijeg kriterija o broju pripadnika. Ovi izbori su zadnji koji će biti provedeni prema popisu stanovništva iz 2011. godine, a naredni će biti po popisu stanovništva iz 2021. Naglasio je da nije lako motivirati birače tamo gdje izlazak na izbore znači stigmatizaciju, što se najviše odnosi na srpsku, ali i na druge manjine.

- Ovaj zakon je korak naprijed koji ipak neće riješiti brojne slabosti vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, prije svega njihove nedovoljne ovlasti koje su propisane Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina - rekao je Boris Milošević.

Zapošljavanje jadnije no inače

Zapošljavanje pripadnika u državnoj upravi je problematično, rekao je Boris Milošević.

- Prema zadnjem izvještaju, vidljivo je da je postotak svih manjina u državnoj službi pao i sada iznosi 3,34 %. Prema podacima za 2015. i 2016. iz istog izvještaja, tih godina udio nacionalnih manjina je bio 3,4%, Podaci za 2018. godinu se još prikupljaju i vrlo lako možemo pretpostaviti da će udio manjina i dalje padati - rekao je Milošević i ukazao da je Hrvatska jedna od nacionalno najhomogenijih država u Evropi u kojoj manjine čine tek 7,7 posto.

Srba koji su s 4,36% najbrojnija manjina, u državnoj službi je 2,25% dakle njihova zastupljenost u odnosu na udio u stanovništvu je polovična, dok Roma s postotkom od 0,02 posto, u državnoj službi gotovo nema. Kod pregovora o ulasku u EU donijet je akcijski plan o zapošljavanju nacionalnih manjina u državnu službu, uz obećanje će u tri godine biti dosegnut prag od 5,5% u zapošljavanju manjina. Taj postotak, ne da nije ostvaren, nego svjedočimo padu.

- U jesen 2016. Klub SDSS-a je tražio da se stvari u zapošljavanju manjina, prvenstveno Srba u državnoj službi preokrenu, ali smo u javnosti dočekani na nož, kako od desnice tako i od ljevice, koja je prigovarala da tražimo privilegije i zapošljavanje po etničkom ključu, iako smo htjeli pokazati koliko su ti naši zahtjevi opravdani po Ustavnom zakonu i po Konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina - rekao je Milošević.

1/1