Kakva je bila aktivnost zastupnika nacionalnih manjina u Saboru? U protekle dvije godine najaktivniji od troje zastupnika iz Kluba SDSS-a bio je Milorad Pupovac, koji se za riječ javio 233 puta - od toga 89 puta kao predstavnik svoga zastupničkoga kluba, triput za obrazloženje amandmana, 24 puta za repliku i 113 puta za odgovor na repliku. Boris Milošević javio se 95 puta, od čega 52 kao predstavnik Kluba SDSS-a, osam za obrazloženje amandmana, sedam za repliku i 24 puta za odgovor na repliku. Dragana Jeckov javila se u Saboru u 55 navrata: 32 puta kao klupska predstavnica, 15 puta imala je repliku, a sedam puta odgovarala na repliku.
Što se ostalih manjinskih zastupnika tiče, predstavnik češke i slovačke manjine Vladimir Bilek istupio je ukupno 14 puta - triput kao predstavnik Kluba nacionalnih manjina, osam puta za repliku i triput kao odgovor na repliku. Zastupnik Mađara Robert Jankovics bilježi jednak broj istupa, od čega deset puta kao predstavnik Kluba, uz jednu repliku, dva odgovora na repliku i jedno obrazloženje amandmana. Zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine Emina Ljekaj Prljaskaj javila se sedam puta, od toga šest puta kao predstavnica Kluba i jednom kao odgovor na repliku. Zastupnik romske i još jedanaest manjina Veljko Kajtazi nadmašio je aktivnošću svoju kolegicu: od ukupno 46 njegovih javljanja, 16 je bilo u svojstvu predstavnika Kluba, sedam replika, 19 odgovora na repliku te dva obrazloženja amandmana. Zastupnik Talijana i potpredsjednik Sabora Furio Radin još je bolji, pa se u Saboru javio za riječ 56 puta - triput kao izvjestitelj odbora i 17 puta kao predstavnik Kluba, uz 20 replika, deset odgovora na repliku i šest istupa radi povrede Poslovnika.
Ponovimo da su zastupnici Vladi postavili ukupno 1.683 pitanja, 346 na Aktualnom prijepodnevu i 1.337 u pisanoj formi: od toga na SDSS-ov saborski klub otpada 17 pitanja, devet postavljenih premijeru ili ministrima uživo, a osam pisanim putem. Hrvatski sabor svoje će zasjedanje nastaviti 15. siječnja 2019., kada će se na dnevnom redu naći nove točke vezane uz brojne prijedloga zakona, među kojima i ona o Zakonu o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, ali i izvještaji o radu državnih ustanova i revizijima njihova poslovanja
Jandroković - zadovoljan
Po riječima predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, iza najvišeg tijela zakonodavne vlasti izuzetno je uspješna godina.
- Ova je godina po broju dana plenarne sjednice najplodnija u posljednjih deset: zasjedali smo 117 dana, raspravljali otprilike 900 sati, donijeli oko 240 zakona. Kada to usporedimo s parlamentima drugih država, imamo iznadprosječan broj radnih dana i radnih sati – ustvrdio je Jandroković.
- Zahvalio bih svim zastupnicama i zastupnicima na vrijednom i predanom radu, na svim raspravama i polemikama koje smo vodili, kao i svim donesenim zakonima te vremenu koje su proveli ne samo na plenarnoj sjednici nego na odborima, u svojim izbornim jedinicama, županijama, gradovima i općinama – kazao je on.
S obzirom na ukupno trajanje devetog saziva Sabora, od 14. listopada 2016. do 14. prosinca 2018., u deset plenarnih sjednica, odnosno 260 plenarnih dana raspravljano je o 1.025 točaka dnevnoga reda: doneseno je 412 zakona, od kojih je njih 135 usklađeno s EU-zakonodavstvom. Po hitnom postupku doneseno je 180 zakona, a 123 su donesena jednoglasno. Odbijen je 41 prijedlog zakona, a deset prijedloga je povučeno. Povrh toga, doneseno je, prihvaćeno ili primljeno na znanje 560 odluka, 161 izvještaj, pet strategija, četiri plana, deset mišljenja, tri poslovnika, dva programa, tri proračuna te njihove izmjene i dopune, pet zaključaka te po jedna povelja i deklaracija. Zastupnici su Vladi postavili ukupno 1.683 pitanja, od čega 346 usmeno tijekom Aktualnog prijepodneva, a 1.337 u pisanom obliku. Prema bazi podataka zaključno s 4. prosincem ove godine, zastupnici su se za riječ javili 28.804 puta, i to najviše za repliku i odgovore na repliku.
