>

novosti logo

Kronika Kronika

Mara Šupica: Opstanak je upitan

U ministarstvima i državnim agencijama trebalo bi poraditi na financiranju razvojnih programa krajeva naseljenih manjinama, kaže donačelnica Plaškog

Kako ocjenjujete rezultate parlamentarnih izbora i kakva su vam očekivanja vezana uz provedbu programa zajednice?

Smatram da su rezultati onakvi kakvi su jedino i mogli biti: u SDSS-u smo imali malo vremena za pripremu ionako kratke kampanje, ali smo se maksimalno angažirali da ostvarimo željeni rezultat. Što se naše općine tiče, glasove su ovdje dobili SDP, HDZ i, u manjoj mjeri, Domovinski pokret. Drago mi je da će manjine u ovom sazivu Sabora imati potpredsjednika Vlade zaduženog za ljudska i manjinska prava. Nama što živimo u sredinama u kojima je posla i prilika za razvoj malo posebno je teško. Plaški je prije rata bio industrijsko mjesto, a sada proizvodnje uopće nema. Nije otvorena ni tvornica vode, iako je ona iz rijeke Dretulje među najkvalitetnijima u Europi. Mislim da bi u svim ministarstvima i državnim agencijama trebalo poraditi na financiranju razvojnih programa krajeva naseljenih manjinama. To su najnerazvijeniji dijelovi Hrvatske i njihov je opstanak upitan. Stoga valja ojačati operativne programe preko javnih poziva na natječaje i uklopiti ih u više od tri sadašnja ministarstva. Treba poraditi i na zadovoljavajućoj zastupljenosti manjina u državnim službama i javnim poduzećima. Ovdje je građana srpske i hrvatske nacionalnosti otprilike podjednako, pa je takva i zaposlenost u upravnim tijelima. Što se tiče prava iz Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, uvodimo ih postupno zbog mira i dobrih odnosa, jer je, ne našom krivnjom, ovdje do prije desetak godina bilo prilično turbulentno.

Što su najveći problemi Plaščana i Plaščanki?

U mjestu i okolici po popisu iz 2011. živi 2.076 stanovnika, među kojima je i tristotinjak onih koji su ovdje imali prebivalište ali su bili odsutni; taj se broj u međuvremenu promijenio, pa sada imamo oko 1.200 stanovnika, od čega oko 1.000 stalnih. Struje ima svagdje osim u nekoliko napuštenih kuća, a vodovoda nemaju samo Kunići. Tome je pomoglo i to što je općinski teritorij kompaktan, bez puno zabačenih zaselaka. Gotovo svako selo ima asfalt, ali u lošem stanju, pa od 2012. pored asfaltiranja nerazvrstanih makadamskih putova provodimo i projekte obnove cesta. Uslijed ukidanja linija bilo je i problema s vlakovima, ali su dosad neke vraćene; prometuju i one autobusne, no ljudi je malo, pa su vozila uglavnom tek polovično popunjena, unatoč tome što općina subvencionira takav prijevoz, kao i onaj školski.

Kako stojite s provođenjem projekata koji su prošli na natječajima?

Na natječajima Ministarstva regionalnog razvoja i EU-fondova uglavnom uspijevamo dobiti novac i realizirati prijavljene projekte. Tu su natječaji za OPG-ove vrijedni do 5.000 eura, ali i oni veći, vezani uz poticanje ruralnog razvoja. Najveći problem ljudima je stara mehanizacija, pa su programi za poljoprivredu pun pogodak iako bi i tu bilo dobro povećati sredstva – da ih ne dobivaju samo OPG-ovi sa sto posto bodova, nego i oni s manje. Moram reći da obnavljamo krov doma kulture, zgrade u kojoj je 1943. održano Drugo zasjedanje ZAVNOH-a, što potvrđuje da se antifašističke vrijednosti ovdje još njeguju. Obnavlja se i vatrogasni dom u kojem će pored vatrogasaca radne prostore dobiti općinske službe, sada smještene u privatnoj kući, a naći će se mjesta i za voditelje projekta Zaželi! u sklopu kojeg je od 2018. do sljedeće godine 25 gerontodomaćica vodi brigu o 125 korisnika.

Koliko je učenika unutar zajednice i što je s nastavom srpskog jezika i kulture?

Školske je djece sveukupno oko 150, do prije par godina bilo ih je dvjestotinjak. Đaka manjinske nacionalnosti je nešto manje, no od početka imamo nastavu srpskog jezika po modelu C i pravoslavni vjeronauk. Ta se dodatna nastava odvija nakon obavezne što zasigurno nije lako, no polaznika bi svejedno trebalo biti više. Sva djeca u školi imaju besplatan obrok, što je osigurano EU-sredstvima ili iz općinskog budžeta, a tu je, kako već rekoh, i subvencionirani prijevoz. Pored svega, općina za svako novorođenče roditeljima daje 9.000 kuna.

1/1