Zbog čega su medicinske sestre u sustavu socijalne skrbi zapostavljene?
Medicinske sestre, njih oko 1800 u sustavu socijalne skrbi su zdravstvene radnice koje pružaju zdravstvenu njegu pacijentima, isto kao sestre i tehničari koji rade u bolnicama i domovima zdravlja u zdravstvenom sustavu. No njihovo nadležno ministarstvo nije Ministarstvo zdravstva, nego Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike koje ne može kontrolirati kvalitetu pružanja zdravstvene skrbi. To je prazan prostor između dva ministarstva, kao i činjenica da Ministarstvo demografije godinama nije pridavalo važnost ovom segmentu zaposlenih u domovima.
Što je pokazalo istraživanje Komore o uvjetima rada u ustanovama socijalne skrbi koje ste proveli u travnju?
Jasno je ukazalo na ključne probleme: kadrovski manjak medicinskih sestara, neadekvatne uvjete rada koji su eskalirali tijekom epidemije, nedostatak zaštitne opreme, zakidanje oduzimanjem dana godišnjeg odmora zbog samoizolacije, kao i probleme vezane uz provedbu propisa, stručni nadzor nad radom medicinskih sestara, obavljanje pripravničkog staža te polaganje stručnih ispita i neodobravanje stručnog usavršavanja od strane poslodavaca.
Zašto ne postoje normativi za broj medicinskih sestara po broju korisnika?
Odgovor treba potražiti u Ministarstvu demografije. Taj problem Komora želi što hitnije riješiti u suradnji s Ministarstvom jer se radi o zdravstvenoj njezi i o zdravstvenim radnicima. Postoje različite kategorije usluga u različitim vrstama domova i prema njima će trebati definirati normative. Kao početni orijentir mogu poslužiti normativi o broju sestara u bolnicama i kategorizacija gerijatrijskih bolesnika.
Kako komentirate proboj koronavirusa u domove?
Svaka druga medicinska sestra u anketi izjavila je da su, usprkos rada u odvojenim timovima sukladno preporukama HZJZ-a, neki zaposlenici u fizičkom kontaktu s oba tima tj. dolazi do miješanja timova, što značajno povećava mogućnost prenošenja zaraze koronavirusom.
