Da nisu u pitanju ljudski životi, teško bi bilo odoljeti porivu za gorkim smijehom koji izazivaju reakcije američkog predsjednika Donalda Trumpa na činjenicu da se u Americi dogodila još jedna masovna školska pucnjava u kojoj je ubijeno 17 ljudi. Štoviše, njegov prijedlog da se taj problem riješi naoružavanjem nastavnika instantno je postao predmet sprdnje na društvenim mrežama, no čini se da je sve manje onih kojima su Trumpovi ispadi zabavni. Učenici i njihovi roditelji, predstavnici većine koja u toj zemlji uzalud zaziva strožu kontrolu oružja, ovog puta odlučili su reći da im je dosta republikanskog ludila za oružjem, zbog čega će 24. ožujka u Washingtonu upriličiti prosvjedni marš.
Trump i nra predložili su da se problem školskih pucnjava riješi naoružavanjem nastavnika. ‘Učitelj bi ga isprašio prije nego što bi ovaj shvatio što ga je snašlo’, izjavio je Trump i objasnio da učitelji, za razliku od osiguranja u školama, ‘vole svoje učenike’
Kao i u svim ostalim slučajevima školskih pucnjava, masovno ubojstvo koje se sredinom veljače dogodilo u srednjoj školi u Tallahasseeju na Floridi počinila je osoba – 19-godišnji bivši učenik te škole – koja je potpuno legalno kupila poluautomatsku pušku AR-15. Na Floridi se, inače, 2016. godine dogodila i najveća masovna pucnjava u povijesti Amerike, kada je u noćnom klubu u Orlandu 29-godišnjak naoružan poluautomatskom puškom i poluautomatskim pištoljem ubio 49 ljudi, kao i pucnjava na međunarodnom aerodromu Fort Lauderdale prošle godine, gdje je 27-godišnjak poluautomatskim pištoljem ubio petero ljudi.
S obzirom na to da mu se država proslavila po masovnim ubojstvima, guverner Floride Rick Scott ovog je puta odlučio učiniti za svoje standarde nevjerojatno hrabar iskorak: predložio je da se minimalna dob za kupovinu oružja kakvo koristi vojska podigne s dosadašnjih 18 na 21 godinu. Također će, kaže, zatražiti da se osobama s ‘mentalnim problemima’ onemogući kupovanje poluautomatskog oružja. Da su ove mjere apsurdne vidi se već na prvi pogled, jer nijedan od napadača u masovnim pucnjavama nije bio mlađi od 21 godinu, dok stručnjaci tvrde i da se rijetko koji od njih, barem po važećim psihijatrijskim kriterijima, može okvalificirati kao osoba s mentalnim problemima. Ipak, čak i ovako jalovim prijedlozima republikanski se guverner Scott itekako zamjerio i svom šefu Trumpu i moćnoj Nacionalnoj asocijaciji za oružje (NRA), koja Scotta inače već sedam godina zaredom ocjenjuje najvećom mogućom ocjenom, A+, za osobit doprinos zaštiti drugog amandmana ustava, kojim NRA opravdava podivljaju militarizaciju američkog društva.
Trump i NRA predložili su, naime, da se umjesto restrikcijama ovaj problem adresira dodatnim naoružavanjem, ovog puta nastavnika. ‘Učitelj bi ga isprašio prije nego što bi ovaj shvatio što ga je snašlo’, izjavio je Donald Trump na konferenciji Konzervativne političke akcije, pa objasnio da je to zato što učitelji, za razliku od pripadnika osiguranja u školama, ‘vole svoje učenike’. Kako sada stvari stoje, Trumpov nadrealni prijedlog ozbiljno je shvatio barem tucet guvernera, pa nije nezamislivo da on uskoro postane realnost. NRA, idejni začetnici prijedloga o naoružavanju nastavnika, oglasili su se pak priopćenjem u kojem su Scottov prijedlog o podizanju granice za kupovinu oružja okarakterizirali kao ‘uskraćivanje ustavnog prava na samoobranu’, dok je izvrši predsjednik NRA Wayne LaPierre na istoj konferenciji prisutne plašio baukom socijalizma koji se nezaustavljivo pomalja iz smjera Evrope.
Marion Hammer je ranih 2000-ih osmislila zakon nazvan Stand Your Ground, kojim se dozvoljava upotreba smrtonosnog oružja u situacijama kada osoba koja ima oružje (subjektivno) procijeni da je ugrožena
Uz Scottove zakonske prijedloge, koje je u međuvremenu također najavilo replicirati desetak saveznih država, te uz mogućnost da će onih 60 posto Amerikanaca koji podržavaju strožu kontrolu oružja sada formirati masovni pokret, nakon pucnjave u Tallahasseeju dogodio se i prvi ikada zabilježeni korporativni bojkot NRA. Ništa dramatično, s obzirom na to da su kompanije kao što su Delta Airlines, United Airlines, The First National Bank of Omaha i njih još desetak tek ukinule sitne povlastice kao što su popusti za članove te organizacije. No budući da se nijedna korporacija nikada prije nije usudila zamjeriti toj moćnoj paravojnoj organizaciji, ovaj potez, izazvan masovnim pritiskom građana, ipak se smatra značajnim.
Nacionalna asocijacija za oružje organizacija je koja broji pet milijuna članova, a financira se od industrije oružja i članarina. Budžet joj je za 2016. godinu iznosio 460 milijuna dolara, no kako navode stručnjaci koji se sustavno bave kulturom oružja u Americi, njezina moć i njezin modus operandi ponešto su specifični i razlikuju se od uobičajenih načina lobiranja u toj zemlji.
Robert Maguire, istraživač u organizaciji Center for Responsive Politics, naglašava da je NRA zapravo ‘pokret odozdo’ te da ‘ono što je čini toliko utjecajnom nije njezin novac, već strast njezinih članova’. ‘Svaki dolar koji potroše poduprt je činjenicom da NRA ima članstvo koje je u svakom trenutku spremno izaći na ulicu i voditi kampanju za njezine ciljeve’, rekao je Maguire magazinu ‘Time’, a njegovu tezu potvrđuje istraživanje koje je pokazalo da je čak polovica članova u nekom trenutku direktno kontaktirala javne dužnosnike kako bi izrazila svoje mišljenje o pravu na oružje. Štoviše, financijski izvještaji pokazali su da NRA u posljednjih deset godina nije obavila niti jednu jedinu direktnu donaciju nekom kandidatu za državni kongres ili senat na Floridi, dok je u posljednjem izbornom ciklusu, u kojemu je zabilježeno ukupno 1,7 milijardi dolara direktnih donacija, NRA uložila tek 1,1 milijun dolara – u republikanske kandidate, razumije se.
Umjesto direktnog financiranja kandidata, organizacija preferira investiranje u propagandne mehanizme izborne mašinerije, kao što su televizijski oglasi i leci koji se dostavljaju u poštanske sandučiće građana. Prilikom prošlih predsjedničkih izbora potrošili su 20 milijuna dolara na negativnu kampanju protiv Hillary Clinton i još 11 milijuna za Trumpa, a budžet za takve aktivnosti povećao im se sa 9,3 milijuna dolara 2009. godine na 55 milijuna dolara 2016. Pritom je ideologija koju propagiraju formulirana na krajnje jednostavan način, poput mantre: njih zanima isključivo kako se kandidati odnose prema drugom amandmanu ustava, odnosno pravu na nošenje oružja, a taj se odnos plastično izražava ocjenjivanjem kakvo se koristi u školama.
Zašto je baš Florida od svih američkih država postala za tu organizaciju ključna država objasnio je u posljednjem broju magazin ‘New Yorker’, pozabavivši se ulogom koju već desetljećima u oblikovanju zakonske regulative o oružju ima jedna žena, najmoćnija od svih lobista u povijesti NRA. Za danas 78-godišnju Marion Hammer nije, naime, pretjerano reći da je tijekom četiri desetljeća strastvenog lobiranja postavila sve presedane koji su išli u smjeru liberalizacije i stubokom utjecala na uzdizanje prava na oružje do razine kulta.
Kako navodi ‘New Yorker’, Hammer je već sa šest godina naučila pucati iz puške, a članica NRA postala je 1968. godine. Deset godina kasnije postala je vodeća lobistica na Floridi, 1982. ušla je u odbor direktora te organizacije, a od 1995. do 1998. bila je i njezina predsjednica, prva i jedina žena na toj poziciji. Osamdesetih je provela svoju prvu revolucionarnu ideju, osmislivši zakon kojim se dozvoljava skriveno nošenje oružja u javnosti, pa danas takvu dozvolu ima 16 milijuna Amerikanaca. Ranih 2000-ih osmislila je pak zakon nazvan Stand Your Ground, kojim se dozvoljava upotreba smrtonosnog oružja u situacijama kada osoba koja ima oružje (subjektivno) procijeni da je ugrožena.
Kakvi su efekti tog zakona pokazala je federalna studija naručena nakon jednog ubojstva koje se dogodilo 2012. Njezini podaci govore da je 75 posto osoba koje su se na suđenju pozvale na ovaj zakon bilo oslobođeno. Što se pak tiče skrivenog nošenja oružja, glavni argument zagovornika bila je tvrdnja da se na taj način smanjuje nasilje, pa je skovana doskočica da je ‘jedina stvar koja može zaustaviti lošeg tipa s oružjem – dobar tip s oružjem’. Studija koju je 2014. naručio FBI pokazala je, međutim, da je u 160 incidenata koji su se dogodili između 2000. i 2013. u samo jednom slučaju naoružani civil spriječio oružani napad, dok su nenaoružani civili to učinili 21 put. Riječima profesora Johna Donohuea, koji se bavio posljedicama skrivenog nošenja oružja, ovaj zakon suštinski je utjecao na američko društvo time što je doveo do ‘značajno viših stopa’ oružanih napada, silovanja, oružanih pljački i ubojstava.
Lobistica Marion Hammer do te je mjere postala utjecajna u zakonodavnim tijelima Floride da je dovoljan jedan njezin e-mail da skrši bilo koji restriktivan zakonski prijedlog povezan s oružjem. To se dogodilo 2011., kada je progurala zakon kojim se lokalnim dužnosnicima koji pokušaju progurati zakone strože od državnih mogu razrezati drakonske globe, a i godinu dana kasnije, kada je glatko ubila prijedlog da se iz dozvole skrivenog nošenja oružja izuzmu vladine zgrade i institucije u kojima borave djeca.
Guverner Floride Rick Scott pritom joj već sedam godina jede iz ruke, a ona njega, kao i 91 posto svih republikanaca na Floridi, iz godine u godinu ocjenjuje najvišim ocjenama. Štoviše, Hammer je 2014. Scotta doslovno zadržala na guvernerskoj funkciji, kada je u posljednjem trenutku – dok je zaostajao za protukandidatom – u njegovu kampanju usmjerila dva milijuna dolara, nakon čega je završio kao pobjednik s jednim postotnim poenom razlike. Mailovi koje Hammer šalje dopiru, tvrde mediji, do tri milijuna stanovnika te države s rekordnim brojem – 1,8 milijuna – ljudi s dozvolom za oružje.
No ako se oružani lobi i njegova demonska bakica možda i ne čine do kraja nepobjedivima, neprijatelj na kojemu će pokret za zabranu oružja sasvim sigurno slomiti zube znatno je moćniji, jer u pitanju je američka vojska, a samim tim i svaka američka vlada.
Kako navodi portal Truthdig, napadač Nikolas Cruz u trenutku hapšenja bio je odjeven u majicu s natpisom JROTC, što je kratica za juniorske rezerviste, program regrutiranja američke vojske koji se provodi u 3000 škola diljem zemlje. Cruz je prošao obuku upravo u školi u kojoj je počinio napad, a bio je i član školskog streljačkog kluba koji financira NRA. Pentagon inače po školama regrutira učenike već od 13. godine starosti, a na saveznoj razini u takvim programima sudjeluje ukupno 575.000 školske djece.
