>

novosti logo

Intervjui Intervjui
Piše Mirna Jasić

Martina Horvat: Viseća reforma

Aktivistkinja GOOD inicijative: Iako je stav ministra Šustara da kurikularna reforma treba eksperimentalno krenuti, čini nam se da postoje politički pritisci koji je stalno dovode u pitanje i da Ministarstvo ne može osigurati podršku za njeno provođenje

U čemu je problem s kurikularnom reformom?

Cjelovita kurikularna reforma i Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije su dokumenti koji su dobili veliku podršku u Saboru i javnosti. Kurikularna reforma je dodatno uključila 50-ak stručnjaka u izradu prijedloga kurikuluma, koji su sada na stručnoj raspravi tokom travnja. Stoga smo kao organizacija civilnog društva za kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja, zajedno sa suradnicima iz škola i akademske zajednice, izrazito zabrinuti zbog najava da će kurikularna reforma biti odgođena ili da za nju nema dovoljno sredstava. Iako je stav ministra Predraga Šustara da reforma treba eksperimentalno krenuti, čini nam se da postoje politički pritisci koji je stalno dovode u pitanje i da Ministarstvo ne može osigurati podršku reformi.

Naravno da mi kao organizacije koje se dugo bavimo obrazovanjem vidimo mnogo prednosti, ali i neke slabosti reforme. Dobre strane kurikularne reforme su te što je njome predviđena istovremena izrada novih kurikuluma svih predmeta, što je uključila veliki broj stručnjaka iz prakse te je zamišljena široka stručna i javna rasprava. Također, postepeno produljenje osnovne škole na devet godina je pozitivan pomak. Njena slabost je ta što nije dovoljno usmjerena na demokratizaciju škola te što se u nju krenulo oprezno i konzervativno bez većih rasprava o promjeni strukture predmeta i njihove satnice. To ne znači da mislimo da neke predmete treba izbaciti, već da se moglo raspraviti o mogućnosti povezivanja u prirodoslovlje u osnovnoj školi ili o uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja. Nije se niti razmotrila mogućnosti za reformu postojećih predmetnih struktura i satnice kako bi se pristup kvalitetnije prilagodio potrebama djece, a ne postojećem sustavu educiranja učitelja i nastavnika. Ipak, cjelovita kurikularna reforma predstavlja nužan korak prema boljem obrazovanju, a politička neodlučnost i kočenje prijete njenoj provedbi. Smatramo da je izrazito važno da reforma eksperimentalno krene iduće jeseni.

Zasad se raspravlja o potrebi unapređenja kurikuluma?

Stručne radne skupine su izradile prijedloge svih kurikuluma (predmeta, međupredmetnih tema, kurikuluma za obrazovanje nacionalnih manjina na njihovom jeziku i pismu). Ti kurikulumi će tokom travnja biti na stručnoj, zatim i javnoj raspravi. Naravno da je te kurikulume potrebno unaprijediti i upravo tome služi stručna i javna rasprava. Trenutno je ključno potaknuti sudjelovanje stručnjaka u stručnoj raspravi da bi kurikulumi bili što kvalitetniji. Međutim, završna dorada kurikuluma moći će se dogoditi tek nakon eksperimentalne provedbe, kada će učenici i učitelji s iskustvom učenja po novim kurikulumima moći dati najbolju povratnu informaciju.

Jesu li za reformu osigurana potrebna financijska sredstva?

Osim nacionalnih izvora, predviđeno je da povuku i sredstva iz EU fondova. Ministarstvo se treba organizirati i izvršiti potrebne radnje za povlačenje tih sredstava, što se ne može dogoditi prije donošenja konačne odluke o eksperimentalnoj provedbi kurikuluma. Postoji značajno veći interes škola za eksperimentalnu provedbu nego što je planirano. Dakle interes s terena postoji. S druge strane, sredstva za stručna usavršavanja se mogu postepeno povlačiti, samo treba postojati volja. Ono što je predviđeno iz nacionalnih izvora dovoljno je samo za početak. Dakle interes i volja postoje, a dokumenti su u završnoj fazi.

Ono oko čega se vodi najviše polemika su stvari koje se ne trebaju događati u ovoj godini, na primjer, provođenje reforme u gimnazijama, što će povećati izbornost. To uopće nije u planu u prvih nekoliko godina, a koristi se kao izgovor za odgađanje reforme. Dobro je što se kroz reformu uviđa da je za sustavnu promjenu u obrazovanju potrebno vrijeme, pa će do uvođenja dolaziti postepeno. Nadamo se da će se iduće godine započeti s eksperimentalnom provedbom kurikuluma, ali se bojimo da se to neće dogoditi zbog toga što svaki dan na vidjelo izlaze nove isprike i opravdanja.

Koliko je truda do sada uloženo?

Činjenica je da je pedesetak ljudi iz sustava obrazovanja radilo na dokumentima zajedno s akademskom zajednicom te uložilo svoje vrijem i trud. Iako čelnici Vlade i ministar Šustar ponavljaju da se kurikularna reforma nastavlja, iz Indikativnog godišnjeg plana objave operacija/projekata ESF-a se vidi da Ministarstvo znanosti i obrazovanja ipak ne planira povući sredstva iz EU fondova za edukaciju nastavnika potrebnu za provedbu reforme. Istovremeno, sredstva osigurana Ministarstvu znanosti i obrazovanja kroz državni proračun su smanjena, a ona redovita koja se dodjeljuju Agenciji za odgoj i obrazovanje za stručno usavršavanje ne mogu biti odgovor na nove potrebe. 

Nedavno ste prosvjedovali pred Saborom tražeći da zastupnici podrže reformu.

Cilj naše akcije bio je upozoriti donositelje odluka da konstantnim igranjem s reformom zapravo smanjuju povjerenje i stručnjaka i građana u proces, a uskraćivanjem sredstava zapravo osiguravaju njenu propast. Pred Saborom smo čuli puno obećanja, ali i uvjeta i isprika. Nismo dobili jednoznačan odgovor kreće li se od rujna s eksperimentalnom provedbom. Stoga nam ne preostaje drugo nego javno pozvati stručna vijeća i stručnjake iz akademske zajednice da se angažiraju u raspravi i unapređenju kurikuluma, ali i da podrže reformu i početak eksperimentalne provedbe.

1/1