>

novosti logo

Društvo Društvo

Master dizaster

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara predstavio je novi masterplan nazvan ‘Split United’ kojim se predviđa turistička uzurpacija cjelokupne istočne obale Gradske luke gradnjom elitnih hotela i premještanjem trajektnog, željezničkog i autobusnog čvorišta u drugi dio grada

Kao i nekoliko prethodnih, sadašnja splitska vlast odlučila se pozabaviti pitanjem trenutno najvrjednijeg gradskog prostora – istočnog dijela splitske Gradske luke, pa tako HDZ-ov gradonačelnik Andro Krstulović Opara ovih dana predstavlja projekt ‘Split United’, odnosno nacrt masterplan studije urbane revitalizacije Istočne obale i Kopilice. Masterplanom se predviđa premještanje željezničkog i autobusnog kolodvora, ali i velikog dijela trajektnog prometa iz Gradske luke u Kopilicu, neuređeni dio grada uz sjevernu obalu splitskog poluotoka, koji se navodno planira oživjeti.

Prebacivanje luke je možda jedna od najdubiozniji i najnelogičnijih odluka, koja je po izjavama izrađivača masterplana umotvorina naše Lučke uprave – kaže predsjednik Društva arhitekata Splita Dragan Žuvela

Umjesto sadašnjeg prometnog čvorišta s trajektnim, željezničkim i autobusnim terminalima u Gradskoj luci, čiji smještaj na jednoj lokaciji pogoduje građanima Splita, otočanima i turistima, novim planom predviđa se na Istočnoj obali izgradnja niza hotela, kongresnih centara i nešto skupih stambenih kvadrata, a nova gradnja izbila bi i u susjednu uvalu Bačvice. Toj gradskoj četvrti, u kojoj se nalazi i najpoznatija gradska plaža, tako prijeti daljnja komercijalizacija, a plažu za kupače bi dobila i sama Gradska luka. Prema autorima masterplana, jedini novi sadržaj za građane Splita na Istočnoj obali predstavljala bi oronula, iako zaštićena, nekadašnja zgrada Dalmacijavina, u kojoj bi se smjestio akvarij, vodeni park ili pomorski muzej. No u ovakvom masterplanu takav javni sadržaj djeluje samo kao alibi za planirane turističke kapacitete, uostalom, i ta je javna zona definirana pod šifrom ‘turističke atrakcije’. Da je riječ o tjeranju građana iz Gradske luke radi njene potpune turistifikacije, pokazuje i zamisao da se trajektni prijevoz automobila i kamiona premjesti u Kopilicu, gdje bi se izgradila nova ‘teretna luka’. To po svemu ostalom nelogično rješenje bi, zbog obilaska splitskog poluotoka, značajno produljilo plovidbu trajektima do srednjodalmatinskih otoka.

Osim što bi dobila nove prometne sadržaje, Kopilica bi se oživjela gradnjom nove stambene, turističke i socijalne infrastrukture, poslovnih parkova i sličnih sadržaja te povezala mostom s Kaštelima. Iako ne postoje prometne studije o utjecaju premještanja željezničkog i autobusnog kolodvora na smanjenje postojeće gužve tijekom ljetnih mjeseci u Gradskoj luci, nacrt masterplan studije predviđa i gradnju novih tunela duž grada. Nije to ništa novo, premještanje javnih i prometnih sadržaja iz ovog vrijednog prostora, a ubacivanje blještavih hotela i skupih stambenih kvadrata na njihovo mjesto ideja je stara skoro 20 godina. Tako je aktualni gradonačelnik Krstulović Opara iz ladica izvukao nikada javnosti objavljen ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) po kojem je izrađen sada predstavljeni masterplan. Napravljen je u Kopilici poseban ‘showroom’ gdje arhitektica Miranda Veljačić drži radionicu Urbana početnica kako bi građanima objasnila što točno stoji iza pompozno najavljenog dokumenta još nazvanog projekt ‘Split United’.

U stvarnosti, riječ je o 15 slajdova Power Point prezentacije, prepune nelogičnosti, tipfelera i s tekstom djelomično neprevedenim s engleskog jezika. Naime, masterplan dokument, koji na službenim stranicama Grada različito nazivaju, napravili su austrijski konzultanti. Njih je, kako se čini, izabrao EBDR, za koji se tvrdi da financira ili sufinancira projekt. Kako bismo razriješili ove nedoumice, poslali smo upit i Gradu Splitu i EBRD-u, no do zaključenja broja odgovor nismo dobili. Na stranu šlampavost i netransparentnost, na koje su građani Splita navikli, ali ovaj dokument predstavlja tek nabacane ideje.

Promet moramo riješiti, no ovo drugo možemo i moramo izbjeći. U ovoj zoni treba planirati javne sadržaje, oni će biti i turistički atraktivni, nikako hotelske sobe – smatra arhitektica Danira Matošić Matičević

- To nešto što je napravljeno je toliko budalasto da je teško opisati koliko je budalasto - kaže za Novosti splitska arhitektica Mariana Bucat te dodaje kako su sami nacrti napravljeni u zastarjelom obliku koji se više uopće ne koristi.

Sadržajno se ovaj dokument u velikoj mjeri nastavlja na neka davno zaboravljena rješenja i planove koji su s prezirom odbačeni. Građani Splita još uvijek se sjećaju grandioznog AFCO projekta koji je prije dvadesetak godina splitsku trajektnu luku namjeravao pretvoriti u turističko-rekreativno-trgovačku zonu koja bi pored Istočne obuhvatila i Zapadnu obalu. Projekt je javnost s gnušanjem odbacila, no njegove ideje nastavile su živjeti. Godinama kasnije, Zapadnu obalu ‘uredio’ je tadašnji gradonačelnik Željko Kerum koji je u to vrijeme kao privatni poduzetnik rekonstruirao tamošnji hotel Marjan, do danas nedovršen projekt. Istočna obala ostala je na meti. Kerum je 2011. raspisao natječaj i za tu stranu Gradske luke, koji je zbog proceduralnih razloga bio poništen, a prostorom se odlučio pozabaviti i njegov nasljednik, bivši gradonačelnik Ivo Baldasar. Upravo je za njegovog mandata potpisan ugovor s EBRD-om.

Premda većina rješenja s poništenog natječaja nije predviđala premještanje autobusnog i željezničkog kolodvora, gradska uprava koju vodi Andro Krstulović Opara, u koaliciji HDZ-a s Kerumovom strankom HGS, krenula je tim putem i prije prezentacije novog masterplana, govoreći o ‘privremenom’ smještaju dvaju kolodvora u Kopilici. Sudeći prema jednoj od nedavnih tribina, ni izrađivači sadašnjeg masterplana nisu znali za te ‘privremene’ planove. Nije ni struka koja je tvrdila da ne postoje prometne analize koje bi pokazale da takvo premještanje garantira smanjenje gužve, što je jedan od glavnih argumenata za ‘seljenje kolodvora’ van luke.

- Što ta ideja konkretno znači? Pojednostavljeno govoreći, znači to da se predlagači zalažu za to da se jedan od najvrjednijih gradskih prostora komercijalizira i prestane biti javan, što će za posljedicu imati stvaranje getoiziranog kvarta na Bačvicama za one koji sebi mogu priuštiti stanove po cijeni od četiri tisuće eura za kvadrat pa naviše, a da će ujedno putnicima i otočanima biti otežan odlazak iz luke i uopće dolazak u Split - kaže splitski povjesničar Dragan Markovina, osobno vezan uz otok Korčulu, koji posebno negativno apostrofira ovo prometno rješenje za otočane, jer sada na istom mjestu imaju vezu trajekta, katamarana, vlaka i autobusa, što im omogućuje lako putovanje u unutrašnjost zemlje.

- Iz svega navedenog je jasno kako je duh ovog prijedloga takav da se sve radi u korist onih koji imaju novca, a nauštrb građana u cjelini, pa u konačnici i grada, koji ionako sve više u jezgri postaje grad duhova - dodaje Markovina.

Predsjednik Društva arhitekata Splita Dragan Žuvela slično razmišlja.

- Logično mi je da su izrađivači gledali Istočnu obalu kao vrijedan gradski prostor i dio najintenzivnijeg waterfronta Splita, ali mislim da je potpuno pogrešno, čak i opasno, obojati cijela područja u monofunkcionalne hotelske zone. To jednostavno previše podsjeća na notorni projekt AFCO, a mislim da je za taj zahvat diskusija davno zaključena. Takve monofunkcionalne zone bi zapravo isisale zadnje tragove života, a ne ga vratile u grad - tvrdi Žuvela.

On smatra da privatni kapital ne treba izbjegavati, ali da ga valja staviti u okvire poželjnog urbanističkog razvoja nekog grada. Slične primjedbe ima i arhitektica Danira Matošić Matičević koja je i sama sudjelovala na spomenutom natječaju za Istočnu obalu. Prema njenom prijedlogu, autobusni kolodvor ostajao je u luci, a postojala je i povezanost sa željeznicom.

- U odnosu na rješenje koje smo mi predlagali, jedna je ključna razlika. Analizirali smo i procijenili kako u blizini Dioklecijanove palače ima sasvim dovoljno postojećih hotelskih kapaciteta u koje je moguće investirati, obnoviti ih i staviti u turističku funkciju - kaže arhitektica i dodaje da je njen stav da nema potrebe za novim hotelima.

- ‘Split United’ najskuplje kvadrate u gradu predviđa za izgradnju prometne infrastrukture i najvećim dijelom hotelskih soba. Promet moramo riješiti, no ovo drugo možemo i moramo izbjeći. U ovoj zoni treba planirati javne sadržaje, oni će biti i turistički atraktivni, nikako hotelske sobe - napominje Matošić Matičević.

Da se ovdje ne radi samo o tjeranju otočnog stanovništva iz splitskog centra, već i građana Splita, premda je cijela priča predstavljena kao da služi ‘za građane’, slaže se i Mariana Bucat koja napominje kako je tolika koncentracija hotela na jednom mjestu neviđena. Naime, njihova je izgradnja predviđena na prostoru površine 15.000 metara četvornih.

- Praktički trećina duljine uvale Bačvice trebala bi postati golemi hotel ili nakupina hotela. Splićane nipošto ne treba pustiti da stanuju na Bačvicama. Nama preostaju Dugopolje i slične susjedne općine. Neviđeno i nevjerojatno - sarkastična je Bucat.

Za Bačvice je zabrinut i Markovina.

- Bačvice su ionako već trajno devastirane posljednjih godina, kada je s njih perfidno skinuta konzervatorska zaštita. Nakon toga su građevinsku dozvolu dobila tri hotela, a hotel Park je kao četvrti značajno proširen uz devastaciju najljepše ljetne bašte u gradu. Nastale su četiri nove stambene zgrade, nakon čega je zaštita vraćena. Ako bi se sada još dogodila gradnja na Istočnoj obali, ona bi u potpunosti ubila taj prostor - kaže Markovina.

Uza sve to, sam prijedlog pun je nelogičnosti. Naime, navodi se kako bi Gradsku luku trebalo osloboditi trajektnog prijevoza kamiona, ali je nejasno ostaje li luka onda za putnike jer sadašnji promet morem uključuje u velikoj mjeri trajekte koji prevoze i kamione i putnike. A spomenuli smo već da izrađivači crtaju i plaže pred novim hotelima u luci, očito za njihove goste. Plan za Kopilicu također je pun nejasnoća.

- Što se tiče prebacivanja luke, to je možda jedna od najdubiozniji i najnelogičnijih odluka, koja je po izjavama izrađivača masterplana umotvorina naše Lučke uprave, a izrađivačima de facto nametnuta. Taj planirani ro-ro terminal u Kopilici, usred potencijalne turističko-stambene zone koja bi trebala biti novi waterfront i sjeverna fasada grada, posebno u kontekstu mosta prema Kaštelima, poprilično je upitna i kontradiktorna konzumacija jako vrijednog prostora - kaže Dragan Žuvela.

Njegova kolegica Mariana Bucat upozorava i na nelogičnosti koje se tiču same infrastrukture.

- Kada bi ovo bila suvisla studija, onda bi valjalo, na primjer, razmotriti zašto se nekih 50.000 četvornih metara sadašnjeg željezničkog prostora u Kopilici ne ukopa ili ne digne. To je 50.000 puta po barem 200 eura samo od prodaje zemlje, a kamoli poslovnih prostora i koječega. Ne znam nijedan grad u Europi koji je prilikom planiranja ovakvog zahvata ostavio na ovaj način zauzetu površinu u razini zemlje, tj. bez ikakve namjene iznad ili ispod željeznice. Sve što je plavo obojeno u masterplanu, a tamo nazvano poslovni i uredski park, moglo je stati iznad tih tračnica - tvrdi Bucat.

Ipak, Žuvela je nešto optimističniji oko cijele priče, no ne bez rezervi.

- Što se tiče onog što sam vidio na samoj prezentaciji, nisam oduševljen, puno tu još ima posla, u osnovi dosta više nego što je zapravo dosad napravljeno. Već u prvim diskusijama je vidljivo da postoje stvari koje još nisu razrađene, koje čak ulaze u domenu krivih interpretacija i afiniteta - kaže Žuvela i dodaje da mnoge analize i studije nisu napravljene te da je riječ o nečemu što je u work in progress fazi.

- Zbog javne komunikacije i prezentacije u relativno ranoj fazi te formalno kompetentnog izrađivača, ipak možemo zadržati određenu dozu optimizma te bismo na kraju možda i mogli dobiti kvalitetan dokument - kaže Žuvela.

Mariana Bucat ne dijeli taj optimizam.

- Jedino utješno u svemu jest da to nešto nismo platili mi već EBRD. Tako se barem priča. Ali bojim se da će se EBRD naplatiti na neki drugi način - zaključuje Bucat.

1/3