>

novosti logo

Piše Tena Erceg

Meleze u kaveze

U prihvatnom centru Clint za imigrante blizu El Pasa novinari su vidjeli stotine djece nagurane u kavezima na rekordnim vrućinama, bez hrane, vode i sapuna… Nehumani tretman imigranata u SAD-u eskalirao je zbog recentnog pojačanog pritiska na granice i otvoreno rasističke politike Trumpove administracije

Kada su sredinom lipnja američki mediji objavili reportaže koje opisuju nehumane uvjete života ilegalnih imigranata u prihvatnom centru za djecu Clint blizu teksaškog grada El Pasa, sada već ozloglašena demokratska socijalistkinja u Kongresu Alexandria Ocasio-Cortez te je centre nazvala ‘koncentracijskim logorima’.

U prvih devet mjeseci ove fiskalne godine Uprava za carine i zaštitu granica i Imigracijska i carinska služba u pritvoru su držale više od 155.000 ljudi, najviše od 1986. To je 1759 posto više obitelji i 267 posto više maloljetnika nego u istom periodu godinu ranije

Novinari su ondje vidjeli stotine djece nagurane u premalim prostorima i kavezima na rekordnim vrućinama, bez hrane, vode i sapuna, veću djecu koja se brinu za manju, od kojih su neka imala neliječenu gripu. U ustanovi podignutoj 2013. za prihvat stotinjak odraslih migranata toga dana bilo je natrpano više od 700 djece, pa su prisutni odvjetnici i liječnici situaciju ocijenili kao ‘krizu javnog zdravstva’. Imigracijska odvjetnica Taylor Levy novinarima je ispričala da je u Clintu vidjela ‘suicidalnog četverogodišnjaka kojemu je lice bilo prekriveno krvlju od ozljeda koje si je sam nanio’, dok se drugo dijete ‘zalijetalo u ogradu’ i također bilo ‘prekriveno ranama’.

Istih dana Ministarstvo zdravstva objavilo je da će vojnu bazu Fort Sill, koja je korištena za internaciju japanskih zarobljenika iz Drugog svjetskog rata, prenamijeniti u još jedno prihvatilište za maloljetne migrante, kojih je u tom trenutku ilegalno u zemlji bilo oko 12.000. Važeći zakoni pritvor djece ograničavaju na 72 sata, dok je prosjek pritvora u tom periodu iznosio desetak dana, a od pojedinih senatora, primjerice republikanca Lindseyja Grahama, mogle su se čuti ideje da se taj rok prolongira na sto dana.

U prvih devet mjeseci ove fiskalne godine Uprava za carine i zaštitu granica (CBP) i Imigracijska i carinska služba (ICE) u pritvoru su držale više od 155.000 ljudi, najviše od 1986. To je ujedno i 1759 posto više obitelji i 267 posto više maloljetnika nego u istom periodu godinu ranije. Od početka mandata predsjednika Donalda Trumpa u prihvatnim centrima za imigrante umrle su 24 odrasle osobe i šestero djece.

Osim strukturnih razloga imigracije – siromaštva, klimatskih promjena, urbanog nasilja, ali i desetljeća američkih intervencija koje su devastirale srednjoameričke države, za ovu humanitarnu krizu najodgovornije su Trumpove rasističke politike koje su dovele do proračunskih ušteda i potpune erozije međunarodnog prava.

Upravo ove okolnosti bile su razlog zbog kojeg je Ocasio-Cotrez izbjegličke centre nazvala koncentracijskim logorima, zbog čega su stožerni dijelovi establišmenta na nju osuli drvlje i kamenje, optužujući je za ‘degradiranje uspomene na umrle u Holokaustu’. Republikanska zastupnica Liz Cheney, inače kći notornog Bushovog jastreba Dicka Cheneyja, jednog od arhitekata vojne intervencije u Iraku, kolegici je preko Twittera poručila da ‘svima učini uslugu i potroši par minuta na učenje stvarne povijesti o šest milijuna Židova istrijebljenih u Holokaustu’, dok je kolumnist ‘Washington Posta’ Richard Cohen ustvrdio da u detencijskim centrima nema ‘vrištanja umirućih’, pa oni stoga ne zaslužuju da ih se naziva koncentracijskim logorima.

Početkom srpnja, međutim, čak 430 povjesničara koji se bave istraživanjem Holokausta i genocida, među njima i brojni Židovi, potpisali su otvoreno pismo upućeno Američkom memorijalnom muzeju Holokausta u kojemu protestiraju protiv kritike koju je ta institucija uputila svima koji se koriste analogijom na Holokaust. Pismo su napisale Anika Walke, povjesničarka na Sveučilištu Washington i Andrea Orzoff s Državnog sveučilišta New Mexico, a objavljeno je 1. srpnja u magazinu ‘New York Review of Books’. Tamo su autorice konstatirale da Muzej, ‘nedvosmisleno odbacujući pokušaje usporedbe Holokausta i drugih događaja, bilo povijesnih bilo suvremenih, zauzima radikalnu poziciju koja je u neskladu s općeprihvaćenom znanošću u Holokaustu i genocidu i koja učenje iz prošlosti čini praktički nemogućim’. Odluka Muzeja ‘fundamentalno je ahistorijska’, zaključili su potpisnici pisma, naglašavajući da je ‘smisao obrazovanja o Holokaustu upravo da upozori javnost na opasne pojave koje omogućavaju kršenja ljudskih prava, bol i patnju, pa je ukazivanje na sličnosti u vremenu i prostoru od esencijalne važnosti za taj zadatak’.

Jedno prihvatilište za imigrante nedavno je posjetio i potpredsjednik Mike Pence. Novinari su izvijestili da je prilikom obilaska diskretno pokušavao začepiti nos zbog smrada koji se širio uslijed velike vrućine i nemogućnosti zatočenih da se tuširaju

Osim političara iz lijevog krila Demokratske stranke i ove grupe povjesničara, Trumpovoj imigracijskoj polici krajem lipnja suprotstavilo se i 600-njak zaposlenika online trgovine namještaja Wayfair iz Bostona. Radnici su šefovima prvo uputili otvoreno pismo, a zatim i održali jednodnevni štrajk tražeći da njihova kompanija ‘ne profitira od držanja djece u koncentracijskim logorima’. Priopćenjima su se oglasili i lanci hotela Marriot i Choice Hotels, koji su javno obznanili da se ‘njihovi objekti neće koristiti kao prihvatni centri’, te mnoštvo manjih firmi koje su također odlučile ne davati prostor ‘bijelom supremacizmu’ Trumpove administracije.

Prošlog petka jedno prihvatilište za imigrante, također u Teksasu, posjetio je i potpredsjednik Mike Pence, koji je vidio četiristotinjak muškaraca naguranih u kavezu, na površini koja nije dovoljna da svi legnu. Novinari su izvijestili da je Pence prilikom obilaska diskretno pokušavao začepiti nos zbog smrada koji se širio uslijed velike vrućine i nemogućnosti zatočenih da se tuširaju. Pence je ondje rekao da ‘Amerikanci sada mogu vidjeti prave razmjere krize koja se događa’, čime je protuslovio Trumpu koji je tvrdio da su izvještaji o stanju u prihvatnim centrima prenapuhani ili lažne vijesti.

Iako je nehumani tretman tražitelja azila u SAD-u eskalirao zbog recentnog pojačanog pritiska na granice, kao i otvoreno rasističke politike Trumpove administracije, državne agencije zadužene za čuvanje granica otprije su poznate po problematičnom ponašanju svojih zaposlenika.

Uprava za carine i zaštitu granica CBP osnovana je spajanjem dviju agencija 2003. godine i njezinim stavljanjem pod ovlasti Ministarstva domovinske sigurnosti. Ona je tada postala najveća represivna agencija po broju zaposlenih i po proračunu, veća od primjerice FBI-ja i agencije za droge DEA-e. Prema izvještaju koji je nedavno objavila neprofitna novinarska organizacija ProPublica, prosječno 250 agenata CBP-ja svake godine bude istraživano zbog kaznenih djela kao što su korupcija, trgovina oružjem ili suradnja s narkokartelima, a stotine pritužbi na prekomjernu upotrebu sile riješi se nagodbom. Pred kraj svog drugog mandata bivši predsjednik Barack Obama bio je oformio panel koji je trebao istražiti kriminal u CBP-u i donijeti preporuke, pa zaključio da je agencija ‘više od svih ostalih represivnih organa podložna korupciji’. Početkom srpnja pokrenuta je i federalna istraga nakon što je otkriveno da su zaposlenici te agencije bili članovi Facebook-grupe na kojoj su se dijelili rasistički i seksistički komentari i memovi, primjerice sprdanje sa smrtima imigranata i vulgarni prikazi Ocasio-Cortez i Donalda Trumpa.

Unatoč tome što su demokrati podržali republikanski prijedlog zakona da se CBP-u i ICE-u proračun poveća za oko 1,5 milijardu dolara, Ocasio-Cortez i nekolicina drugih kongresnika kategorično su odbili podržati te ‘radikalizirane kriminalne agencije’ i ‘predsjednikovu deportacijsku vojsku’ koja ‘uništava obitelji i ubija nevinu djecu’.

U izvještaju koji je objavila ovog mjeseca, nevladina organizacija Southern Poverty Law Center (SPLC), uz represivne organe, najodgovornijima za razmjere migrantske krize smatra imigracijske sudove, koji se trenutno hrvaju s oko milijun predmeta zaostatka. SPLC u izvještaju Trumpa optužuje da sudove koristi kao ‘oružje protiv tražitelja azila i imigranata koji nisu bijelci’ te kao ‘alat za deportacije’.

Bill Boyarsky na portalu Truthdig opisao je saslušanja na nekima od ukupno 58 američkih imigracijskih sudova, pa naveo primjer sutkinje koja je u četiri sata ‘riješila’ 30 slučajeva. Prosječno čekanje na ročište iznosi 727 dana, pa su mnogi slučajevi zakazani tek za 2020. ili 2021. godinu, dokad tražitelji azila mogu biti na slobodi ukoliko imaju novca za jamčevinu ili pak čekati u nekom od prihvatnih centara. Pritom 75 posto slučajeva završi deportacijom.

Osim toga, Trumpova administracija nedavno je u dva navrata najavila pa odgodila provođenje takozvanih deportacijskih racija koje bi trebale biti provedene nad 2000 ljudi u deset velikih gradova diljem zemlje. Agencija ICE, koja bi racije trebala provoditi, priopćila je da će biti i ‘kolateralnih deportacija’, odnosno deportacija ilegalnih imigranata koji se zateknu na licu mjesta čak i ako nisu na popisu meta, a Trump je najavio da će iz zemlje biti protjerani ‘milijuni’ ljudi. Uz to što i čelnici samog ICE-a nevoljko pristaju vršiti ovakve racije, gradonačelnici Chicaga, Los Angelesa, New Yorka i Atlante najavili su da će se suprotstaviti racijama koliko budu mogli, a organizacije za zaštitu ljudskih prava uložile su tužbu na ovu mjeru, tvrdeći da ICE nema pravo deportirati imigrante prije nego što im se omogući saslušanje na imigracijskom sudu.

S druge strane, Trumpu je tijekom proteklog vikenda propao plan da problem ilegalne imigracije riješi tako što će vladu Gvatemale prisiliti da sa SAD-om potpiše sporazum o takozvanoj sigurnoj trećoj zemlji, prema kojemu bi imigranti prvo morali tražiti azil u Gvatemali. Iako se radi o zemlji u čijim velikim dijelovima zbog siromaštva, suša, urbanog kriminala i političke korupcije ne mogu živjeti ni njezini vlastiti stanovnici, pa je i oni napuštaju u desecima tisuća, predsjednik Jimmy Morales, kojemu mandat ističe za šest mjeseci, bio je spreman potpisati s Trumpom ovakav sporazum, no prijedlog su blokirali opozicija i tamošnji Ustavni sud.

Sličan program, nazvan ‘Remain in Mexico’, Trump je već uspio ishoditi od vlade Meksika, nakon što je tamošnji predsjednik Andrés Manuel López Obrador podlegao prijetnjama da će američka vlada uvesti visoke carine na meksičke proizvode. Obrador je na granice rasporedio tisuće pripadnika nacionalne garde, pa američki mediji izvještavaju da je na pograničnim područjima na kojima se program provodi već sada zabilježen značajan pad ilegalnih ulazaka, kao i sve učestalije ‘dobrovoljne repatrijacije’ koje logistički podržavaju UN i Međunarodna organizacija za migracije. Američka vlada u ponedjeljak je najavila i novo pravilo prema kojemu tražitelji koji azil prethodno ne zatraže od zemlje kroz koju prolaze neće imati pravo tražiti ga ni od SAD-a. Ukoliko bude usvojeno, ovim pravilom praktički će se u potpunosti ukinuti zaštita imigrantima iz zemalja centralne Amerike.

1/3