Novosti

Kronika

Milan Lapčić: Puno za 20 godina

Predsjednik karlovačkog pododbora Prosvjete: Ostvarili smo vrlo dobru suradnju sa SPC-om, novosadskom Maticom srpskom, kao i s drugim pododborima. Tu je i suradnja s vijećima srpske nacionalne manjine, ali i organizacijama drugih manjinskih zajednica

2fuq74wbrynuuqo6tpnr0cqthon

Milan Lapčić

Jubilej karlovačkog pododbora SKD-a ‘Prosvjeta’, 20. godišnjicu obnove rada, zasjenjen je prijetnjom deložacije: naime, SPC-u se za najam i režijske troškove duguje zamalo 46 hiljada kuna?

Zaista ne znam kakva je budućnost našeg pododbora. Ne vjerujem da bi SPC od nas već trima dopisima tražio da napustimo prostorije da je centrala Prosvjete uredno plaćala najam i režije, kako je ugovoreno. Formalno-pravno, čini se da je SPC u pravu: iz zagrebačke centrale tvrde da su plaćeni naši troškovi, no ne žele nam dati bilancu prihoda i rashoda pododbora za 2015. i 2016. godinu. Bojim se da iza svega stoji politika, jer znamo da se za prevlast u ‘Prosvjeti’ bore dvije političke opcije. SNV je obećao podmiriti cijeli dug, no SKD tvrdi da još nisu dospjela državna sredstva koja se isplaćuju preko Savjeta za nacionalne manjine. Tako ispadamo kolateralnom žrtvom sveopće ekonomsko-političke situacije, ali i prepucavanja unutar srpske zajednice. Moram napomenuti da se problemi s prostorom i neplaćanjem najma vuku još od obnove rada pododbora u oktobru 1996. godine.

Kažite nam štogod o historiji pododbora?

Odmah po završetku Drugog svjetskog rata rata u Karlovcu je osnovan pododbor, no u sklopu događaja vezanih uz tzv. hrvatsko proljeće 1971/1972. godine zabranjen je rad i Matici hrvatskoj i SKD-u, koji je u Zagrebu obnovljen 1993. godine. Rad pododbora u Karlovcu obnovljen je 15. oktobra 1996. godine: u početku smo najviše snage uložili u animiranje građana srpske nacionalnosti da svoje osnovnoškolce upišu na dodatnu nastavu, kako bi naučili ponešto o historiji, geografiji, kulturi, umjetnosti, jeziku, pismu i vjeroispovijesti svog naroda. Karlovačke osnovne škole tada su pohađala 134 učenika srpske nacionalnosti, ali ih je svega dvanaest pohađalo spomenutu nastavu.

Unatoč čestom mijenjanju adresa, bili ste sve aktivniji?

Najprije smo bili u prostorima koji nisu bili adekvatni za normalan rad jer u njima nismo mogli formirati biblioteku za više od tri hiljade knjiga, a koje smo potom darovali pododborima u Vojniću, Krnjaku i Vrginmostu. Bolji prostor dobivamo od grada 2002. godine, kada započinjemo sa sve brojnijim aktivnostima, a 2011. godine selimo u sadašnji prostor. Trenutačno imamo četiri sekcije: književno-literarnu, likovnu, šahovsku i etno-sekciju. Nažalost, voditelj šahovske sekcije Momir Kovačević nedavno je preminuo, a nakon smrti prof. Aleksandra Radivojevića i odlaska Bogdana Kljajića iz Karlovca, rasformirani su muzička sekcija i hor. Pored toga, teško se prisjetiti svih tribina koje smo organizirali, ali ću spomenuti da smo među ostalima na njima ugostili i Milorada Pupovca, Sinišu Tatalovića, Dragu Roksandića, Dušana Rapu, Peru Čimbura, Svetozara Livadu, Dragu Kekanovića, Danka Plevnika, Đorđa Petrovića, Đuru Zatezala, Slobodana Uzelca, Čedomira Višnjića, Tanju Olujić-Musić i druge. Premda nas je dosad radi smrti ili odlaska napustilo 13 aktivnih članova, bibliotečni fond je obogaćen vrijednom zaostavštinom filozofa Gaje Petrovića, profesora Dušana Rape te novinara Momira Lazića. I Gradska knjižnica ‘Ivan Goran Kovačić’ darovala nam je dosta knjiga, ali i police za njih.

Posebno je bila aktivna likovna sekcija, koja je s radom započela 1998. pod vodstvom Đorđa Petrovića i Milutina Kneževića?

Prvu likovnu koloniju organizirali smo u suradnji s riječkim pododborom ‘Prosvjete’, a članovi naše sekcije, njih 15 stalnih, dosad su učestvovali na 135 kolonija širom Hrvatske i regije, tokom kojih su stvorili sveukupno oko tri hiljade radova u različitim tehnikama i smotivima. Stoga i naš pododbor u svom fundusu ima dosta vrijednih likovnih djela. Moram svakako spomenuti i druge naše aktivnosti: ostvarili smo vrlo dobru suradnju sa SPC-om i Karlovačkom eparhijom, s novosadskom Maticom srpskom, kao i s drugim pododborima ‘Prosvjete’. Tu je i suradnja s općinskim, gradskim i županijskim vijećima srpske nacionalne manjine, ali i organizacijama drugih manjinskih zajednica u Hrvatskoj. Pored svega, dali smo nemali prilog povratku pravoslavnog svećenstva u grad i Karlovačku županiju. Jednom do dvaput godišnje organiziramo i izlete prilikom kojih posjećujemo mjesta i objekte značajne za našu historiju i prisutnost u Hrvatskoj, ali i Srbiji i BiH.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više